U oluji loših vijesti koja pogađa burze diljem svijeta, zbog čega su proteklih dana cijene dionica snažno padale, danas je na Zagrebačkoj burzi moguć i oporavak Crobex indeksa od prethodnih padova, ali i daljnji gubici.

Od devet analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih četiri danas očekuje porast Crobexa, troje pad, a dvoje stagnaciju.

Crobex indeks ponovno je jučer 6,67 posto, na 1.696 bodova. Nakon oštrog klizanja pet dana uzastopno, sada se nalazi na najnižoj razini od siječnja 2005.

"Nakon velikih korekcija proteklih dana, danas je moguće smirivanje prodaja na domaćoj burzi, te blagi oporavak cijena, pod uvjetom da ne bude novih pritisaka na prodaju od strane institucionalnih ulagača" ističe Dalibor Balgač, investicijski savjetnik u Abacus brokerima.

Iz tehničke perspektive, danas je moguć blagi oporavak na burzama diljem svijeta nakon oštrih padova u proteklih pet dana, kaže Balgač.

Rast nezaposlenosti, slabljenje industrije, pad cijene nafte i neriješeno pitanje pomoći automobilskom sektoru izazvali su u četvrtak snažan pad cijena dionica na Wall Streetu. Pritom je S&P indeks potonuo na najnižu razinu u 11 godina, čime je izbrisan sav rast cijena dionica od 1997. godine.

No, nakon početnih gubitaka, cijene dionica na azijskim burzama jutros su porasle zahvaljujući nadi ulagača da će se Wall Street danas oporaviti od snažnog pada u posljednja dva dana. Tako je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks danas porastao 2,7 posto.

"U oluji smo negativnih vijesti, a najveća nepoznanica su prihodi kompanija za sljedeću godinu, jer se ne zna koliko bi mogla potrajati recesija u svjetskom gospodarstvu. U takvim uvjetima ulagači su vrlo nervozni i skloni prvo prodati dionice, a onda se pitati je li trebalo to učiniti. Zbog izražene averzije prema dionicama, najviše ulažu u državne obveznice i trezorske zapise. Prinosi na državne obveznice sada su vrlo niski, što pokazuje da ulagače uglavnom zanima očuvanje glavnice", kaže Balgač.

Slično se zbiva i u nas, samo što ulagači povlače novac iz dionica i stavljaju na štednju i u novčane fondove, ističe Balgač.

Pojedini analitičari u Hininoj anketi ističu da bi ulagače ponešto mogla umiriti vijesti iz HNB-a o smanjenju obvezne pričuvu sa 17 na 14 posto, čime se bankama oslobađa 8,4 milijardi kuna.

Naime, u uvjetima otežanih uvjeta poslovanja na financijskom tržištu, pogođenog svjetskom krizom, na taj se način poboljšava likvidnost i malih i velikih banaka, te omogućuje lakše financiranje potreba države na domaćem tržištu, bez istiskivanja gospodarskih subjekata iz kreditnih tokova.

"Prvenstveno će to olakšati situaciju bankama, te ublažiti situaciju na tržištu novca, gdje prekonoćne i kamatne stope na jednotjedne kredite dosežu i do 19 posto. No, ova odluka nema izravne veze s tržištem dionica", smatra Balgača.