Drugorazredni hipotekarni zajmovi nude se uz visoke kamate Amerikancima s lošom kreditnom poviješću koji inače ne bi mogli ostvariti kredite. Američka kriza drugorazrednih hipotekarnih zajmova vjerojatno će nastaviti potresati svjetska tržišta, no njezine bi posljedice mogle biti ublažene budući rizik nije koncentriran već raspodijeljen među ulagačima diljem svijeta, ocjenjuju analitičari.
Europska središnja banka ECB u četvrtak i petak prošli tjedan injektirala je ukupno 155,85 milijardi eura u bankarski sustav eurozone, u okviru nastojanja središnjih banaka diljem svijeta da otklone svjetsku kreditnu krizu povezanu s američkim tržištem drugorazrednih hipotekarnih kredita. Izbijanje krize otežalo bi i značajno poskupilo dobivanje zajmova i gotovine za kompanije i građanstvo. Analitičari ocjenjuju da je prijetnja brzog širenja nestabilnosti na tržištima vrlo visoka. "Stvar je u tome što nitko nema nikakve ideje o tome koliki je konkretan iznos drugorazrednih hipotekarnih kredita u rukama stranaca", kaže Gilles Moec, viši analitičar Bank of America. "To je najvažnije pitanje, a upravo je to loše za tržišta, budući je nesigurnost nešto što tržišta najviše mrze", dodaje on. On, međutim, ukazuje na jedan paradoks - naime, iako je raspoloženje na tržištu negativno, kako ističe, rizik se čini jednako rasprostranjen diljem svijeta - " To je, pak, dobro za tržišta", kaže. Drugorazredni hipotekarni zajmovi nude se uz visoke kamate Amerikancima s lošom kreditnom poviješću koji inače ne bi mogli ostvariti kredite. Analitičar Commerzbanka Andreas Huerkamp predviđa skori kraj krize. "Lako je povući paralelu s krizom do koje je došlo sredinom 90-ih, tako da onaj tko sada kupuje dionice mora biti stvarno hrabar ulagač", ocjenjuje on. "No, povijest pokazuje da će za šest mjeseci sve biti zaboravljeno i tržište će se oporaviti", dodaje. Američka i japanska središnja banka također su se odlučile intervenirati injekcijama u financijski sustav kako bi osigurale normalno funkcioniranje tržišta. Fed je, tako, u bankarski sustav ulio ukupno 62 milijarde dolara. ECB je, pak, u četvrtak u bankarski sustav eurozone injektirala 94,8 milijarde eura, više nego nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001.
Howard Archer, glavni ekonomist za Veliku Britaniju i Europu analitičke tvrtke Global Insight, ističe da bi se tržišta trebala stabilizirati budu li središnje banke svoj dio posla obavile kako treba. "Uspiju li središnje banke smiriti tržišta, posljedice promjenjivosti financijskih tržišta na realna gospodarstva trebale bi biti vrlo male", kaže on. "Važno je da su temelji britanskog i europskih gospodarstava i dalje prilično snažni, što bi moglo pomoći ograničiti ukupne gospodarske posljedice".