Na Zagrebačkoj burzi analitičari su podijeljeni oko današnjeg smjera kretanja Crobexa, no svi ističu da je najveći problem na domaćem tržištu iznimno niska likvidnost.
Od 10 analitičara brokerskih tvrtki koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih pet očekuje danas pad Crobexa, troje stagnaciju, a dvoje porast.

Crobex indeks jučer je porastao 1,2 posto, na 2.217 bodova. No, redovni promet dionicama iznosio je svega 21,9 milijuna kuna, čak 40 posto manje nego u petak.

"Danas na burzi očekujem stagnaciju Crobexa, ponajviše zbog vrlo niske likvidnosti. S prometom od svega 20-ak milijuna kuna, može se reći da na domaćem tržištu gotovo da i nema aktivnosti", ističe nada Ružić, predsjednica Uprave Argus vrijednosnica.

Dodaje kako aktualna kretanja na domaćem tržištu u uvjetima ovako niske likvidnosti nemaju veze s analizom, procjenama, trendovima, niti fundamentima kompanija.

"Na burzi je zapravo u tijeku turbulencija - cijene se kreću gore-dolje bez obzira na to što pokazuju fundamentalne analize", kaže Ružić.

U fokusu ulagača uglavnom se očekuje da će biti dionice T-HT-a, te odabranih brodarskih i građevinskih kompanija, pokazuje Hinina anketa.

A na globalnim burzama optimizam je bio kratkoga vijeka. Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale jer je nakon niza loših vijesti iz američkog korporativnog sektora, ponajviše iz General Motorsa kojem nedostaje gotovog novca za normalno poslovanje, splasnuo entuzijazam ulagača izazvan najavom poticanja kineskog gospodarstva s gotovo 600 milijardi dolara.

Analitičari: Na burzi u tijeku turbolencijaI cijene dionica na azijskim burzama osjetno su jutros pale jer su nove vijesti o slabljenju japanskog, kineskog i britanskog gospodarstva oživjele strah ulagača od dugotrajne globalne recesije.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros potonuo 3 posto, zaronivši ponovno ispod psihološki važne razine od 9.000 bodova.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, potonuo je jutros 3,1 posto.

A jučer je predstavljen Nacrt strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2020., kojim se definira izgradnja novih elektroenergetskih objekata. Slijedi javna rasprava, koja bi trebala rezultirati zaključkom koji je od triju scenarija najbolji.

"Ulaganje u energetiku i infrastrukturu ublažilo bi očekivano usporavanje gospodarskog rasta u idućoj godini te brzo donijelo financijske efekte", ocjenjuje Ružić.