Današnja euforija na globalnim burzama trebala bi i na Zagrebačkoj burzi potaknuti daljnji rast cijena dionica, kažu analitičari, no upozoravaju da su burze daleko od stabilnosti.
Svih osam analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, danas očekuje nastavak rasta Crobexa.
Crobex indeks jučer je porastao 3,3 posto, na 2.153 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 65,15 milijuna kuna

"S obzirom na trenutnu euforiju na globalnim burzama, logično je očekivati da će domaće tržište danas pratiti taj trend. No, ne bi me iznenadilo da se do kraja dana većina investitora odluči na kapitalizaciju dobiti, što bi moglo negativno utjecati na Crobex", ocjenjuje Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik u brokerskoj tvrtki To One.

Dodaje kako je volatinost i nadalje vrlo izražena.

"Velika je nervoza pri izvršavanju naloga - nakon svakog većeg rasta, cijena dionica vrlo brzo i padne. Tržišni sudionici sada imaju jako veliku averziju prema riziku, pa svaki mali plus odmah koriste za kapitalizaciju dobiti. Mislim da će velika volatilnost na tržištu potrajati još dosta vremena", ističe Vorkapić.

Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P indeks skočili više od 10 posto, što je po bodovima njihov drugi najveći dnevni skok u povijesti. Potaknute tim spektakularnim rastom, cijene dionica na azijskim burzama danas su u prvim satima trgovanja snažno skočile, no kasnije su izgubile dio dobitaka. Europske su, pak, burze počele trgovanje s velikim dobicima.

Rast cijena dionica na većini burza zahvaljuje se vijestima kako, uz američki Fed, i Bank of Japan razmatra mogućnost smanjenja ključne kamatne stope. Smanjenje kamata obično pozitivno utječe na cijene dionica jer potiče rast gospodarstva i potrošnju građana, a tvrtkama smanjuje troškove kreditiranja.

"Reakcije na burzama trenutno su pretjerane, bez obzira je li riječ o padu ili rastu cijena. Nakon pet dana oštrih korekcija cijena logičan je takav preokret, no još je prerano govoriti o stabilizaciji globalnih burzi", smatra Vorkapić.

I Tomislav Kovalisko, voditelj brokerskih poslova i investicijski savjetnik u Volksbanku, očekuje danas pozitivan trend na domaćoj burzi, pod utjecajem globalnih kretanja.

Smatra i da će pozornost ulagača idućih dana više privlačiti makroekonomski pokazatelji, nakon što je S&P agencija snizila procjenu hrvatskog kreditnog rejtinga sa stabilne na negativnu.

Vodeće svjetske agencije za izdavanje kreditnih rejtinga zadnjih dana snižavaju procjene i kreditne rejtinge europskim državama u razvoju i ostalima, pogođenim aktualnom globalnom financijskom krizom.

Hrvatskoj zasad nijedna vodeća svjetska agencija nije snizila kreditni rejting. Tako je hrvatski kreditni rejting kod S&P-a BBB, Moody'sa Baa3, a Fitcha BBB-.

No, S&P je jučer snizio procjenu hrvatskog rejtinga sa stabilnog na negativan, navevši kao rizike sposobnost države da financira velike vanjske neravnoteže.

"Ipak, uz toliko mnogo loših vijesti u posljednje vrijeme na burzi, moguće je da je i to već uračunato u cijene dionica", kaže Kovalisko.

Vorkapić smatra da će dobro raspoloženje na globalnim burzama vjerojatno danas zasjeniti podatak iz S&P-a o mogućem smanjivanju hrvatskog kreditnog rejtinga.

"U svakom slučaju, teže financiranje inozemnog duga zasigurno će značiti i teže financiranje gospodarstva - banaka, poduzeća i građana. Dođe li zaista do smanjivanja kreditnog rejtinga, to će sigurno utjecati na tržište kapitala, ako ništa drugo onda psihološki", ističe Vorkapić.

Hinina anketa pokazuje da bi i danas najveći fokus ulagača trebao biti na najlikvidnijim izdanjima.

Na tržište dionica trenutno ne utječu financijska izvješća kompanija za prvih devet ovogodišnjih mjeseci ni ostale poslovne vijesti.

"Svi prate kretanja na globalnim burzama i makroekonomske pokazatelje. Stoga najviše i trpe brodarske kompanije, na koje negativno utječe veliki pad vozarina u svijetu zbog loših izgleda za to tržište", kaže Vorkapić.

Indeks vozarina sipkog tereta BDI jučer je bio na svega 982 boda. Usporedbe radi, u proljeće je još bio na rekordnim razinama od 12.000 bodova.

Vorkapić ističe da bi se s pristizanjem novih pokazatelja, pogotovo o prodaji stanova, kao i informacije o državnim ulaganjima u infrastrukturu u 2009., slično moglo dogoditi i građevinskom sektoru.

"Ta dva sektora, koja su prošle godine bilježila najveće dobitke, ove godine najviše trpe, uz naravno bankarski sektor", zaključuje Vorkapić.