Nakon oštrog pada cijena dionica jučer na Wall Streetu, te danas na azijskim burzama zbog straha od recesije u SAD-u i Europi, većina analitičara smatra da će se i na Zagrebačkoj burzi nastaviti negativni trend.
Od 9 analitičara brokerskih tvrtki koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih 8 danas očekuje pad Crobexa, a jedan stagnaciju.

Crobex je jučer potonuo 7,98 posto, na 2.542 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 87,11 milijuna kuna.

"Danas, kao uostalom i još neko vrijeme, očekujem veliku volatilnost na domaćoj i stranim burzama, što će privući špekulante na tržištu, tako da još neko vrijeme ne bi trebali vidjeti točku ravnoteže. A zbog pada cijena na globalnim burzama, danas je vjerojatan negativni trend i u nas", kaže Damir Bićanić, zamjenik izvršne direktorice za investicijsko bankarstvo Hypo Alpe Adria grupe.

Globalne burze nastavile su jučer i danas 'krvariti' kako se gomilaju naznake recesijskih prijetnji američkom gospodarstv.

Cijene dionica na Wall Streetu potonule su u srijedu više od 7 posto jer podaci o snažnom padu industrijske proizvodnje i potrošnje stanovništva pokazuju da je američko gospodarstvo u ili pred recesijom. U jučerašnjoj agoniji na Wall Streetu izbrisano je otprilike 1.100 milijardi dolara vrijednosti dionica. Pojavile su se i sumnje da će, premda vrijedne čak 700 milijardi dolara, američke mjere za sanaciju banaka biti nedovoljne da bi se obuzdala kreditna kriza.

Povučene novim snažnim padom na Wall Streetu i strahom ulagača da ni sva državna pomoć bankama neće spriječiti recesiju svjetskog gospodarstva, jutros su cijena dionica na azijskim burzama oštro pale.

Analitičari: Čeka nas daljnja volatilnost koja će privući špekulante"I nadalje domaće korporativne vijesti nisu u fokusu ulagača, nego vijesti iz svijeta, budući da su danas sva gospodarstva blisko povezana. U takvim uvjetima, ako je američka burza potonula 10 posto, vrlo vjerojatno će to imati utjecaja i na hrvatsku burzu", ocjenjuje Bićanić.

Negativni trendovi na domaćem tržištu kapitala od početka godine uzrokovali su pad vrijednosti neto imovine 13 otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj ispod zakonske granice poslovanja od 5 milijuna kuna.

"Kao što se prijašnjih godina otvorilo mnogo brokerskih kuća, pokrenuti su i brojni fondovi u očekivanju nastavka uzleta na burzama. Međutim sada slijedi konsolidacija i u brokerskoj i u fondovskoj industriji. No, ništa se drastično neće dogoditi na tržištu smanji li se njihov broj, pogotovo s aspekta ulagača", ocjenjuje Bićanić.

U međuvremenu, najnoviji podaci FINA-e pokazuju da su hrvatski poduzetnici u prvom polugodištu ostvarili ukupne prihode od 322,9 milijardi kuna, 12,9 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, dok su rashodi iznosili 305,8 milijardi kuna, te su rasli po nešto bržoj stopi - od 14,3 posto. U Fini ukazuju na nešto pogoršanu ekonomičnost poslovanja poduzetnika, napomenuvši da je brži rast rashoda od prihoda posljedica visokog rasta cijena u tome razdoblju.

Bićanić smatra da su očekivanja recesije u SAD-u i Europi, kao i aktualna financijska kriza, sada već i uračunate u cijene dionica kompanija, kao i što je uračunato da će države na neki način pomoći gospodarstvu i financijskim tržištima.

"Iako uračunati kao događaji još uvijek se ne vidi potpuno u kojim razmjerima će utjecati na profitabilnosti kompanija i upravo zbog toga očekujem nastavak velike volatilnosti na burzi", kaže Bićanić.

Ekonomisti za iduću godinu procjenjuju stopu rasta domaćeg gospodarstva u rasponu od 2,5 do 4,0 posto.

Čelnici vodećih banaka u Hrvatskoj, pak, jučer su na okruglom stolu u organizaciji Večernjeg lista najavili da će se više okrenuti malim poduzetnicima i kreditiranju gospodarstva, a manje novca namijenit će za građanima, posebno za potrošačke kredite.

"Takav potez banaka utjecat će na usporavanje potrošnje građana, što će posredno utjecati na usporavanje rasta gospodarstva. Međutim, takva orijentacija banaka dugoročno će pozitivno utjecati na ukupno gospodarstvo jer će biti smanjen inozemni i javni dug kako se smanjuje kupnja automobila i sličnih luksuznih proizvoda. Ne možemo vječno živjeti na kredit, a da se njime ne stvara nova vrijednost", napominje Bićanić.