Razlog pada dobiti novi je način evidentiranja vremenskog razgraničenja kamatnog prihoda od provizija i naknada, a da je evidencija bila drukčija neto dobit bi porasla 9 posto.
Jedna od najpopularnijih malih banaka na domaćem tržištu kapitala, Slatinska banka u devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila je neto dobit u visini od 7,34 milijuna kuna (8,06 kuna po dionici), što je bilo za 26,17 posto manje nego u istome razdoblju prošle godine kada je neto dobit banke iznosila 9,94 milijuna kuna. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine prihodi od kamata banke povećani su za 3,13 posto na iznos od 47,15 milijuna kuna, a u isto vrijeme rashodi po osnovi kamata porasli su za 8,75 posto na iznos od 20,06 milijuna kuna. Otuda su i neto kamatni prihodi Slatinske banke. U devet ovogodišnjih mjeseci zabilježili su lagani pad (-0,68 posto) na iznos od 27,09 milijuna kuna, a s druge strane neto prihodi od provizija i naknada porasli su za 3,59 posto na iznos od 5,83 milijuna kuna.
Rast troškova.
U isto vrijeme ostali su prihodi banke povećani za 4,47 posto na 912.000 kuna, a na neto tečajnim je razlikama ostvaren gotovo 27 posto slabiji rezultat nego lani. U odnosu na kraj prethodne godine ukupna je aktiva Slatinske banke povećana s 870 na iznos od 931 milijuna kuna, a kapital i rezerve banke porasle su sa 137,1 na 139,8 milijuna kuna. Otuda je povećana i knjigovodstvena vrijednost dionice banke, koja je na kraju rujna ove godine iznosila 152,13 kune. U usporedbi s rujnom prošle godine povećan je i jamstveni kapital banke na iznos od 139,61 milijuna kuna, a njegova adekvatnost u isto vrijeme smanjena je s 20,73 na 17,78 posto. U usporedbi s proteklom godinom znatno su porasli ostali te operativni troškovi poslovanja banke (+22,31 posto), koji su ove godine iznosili 28,64 milijuna kuna. Najveći se njihov dio u iznosu od 21 milijuna kuna odnosio na troškove kamata te premije za osiguranje štednih uloga (44 posto rashoda), a na troškove provizija odnosilo se 2,4 milijuna kuna, odnosno 5 posto ukupnih troškova banke. Pored navedenih troškova banka je knjižila i troškove plaća te ostalih naknada osoblju u visini od 11,5 milijuna kuna (23 posto ukupnih rashoda) te 1,6 milijuna kuna materijalnih troškova, tj. 3 posto ukupnih rashoda, zatim 5,9 milijuna kuna troškova proizvodnih i neproizvodnih usluga (12 posto ukupnih rashoda), 3 milijuna kuna ostalih rashoda, kao i amortizacije u visini od 2,9 milijuna kuna. Zahvaljujući ovogodišnjem znatnom povećanju troškova poslovanja, devetomjesečna je dobit banke prije izvršenih rezervacija, u usporedbi s lanjskom, smanjena za 45,8 posto na iznos od 6,8 milijuna kuna, a tek zahvaljujući pozitivnom iznosu vrijednosnih usklađenja i rezervacija spriječen je veći pad dobiti banke. Kao osnovni razlog pada ostvarene dobiti prije poreza te neto dobiti banke uprava je u svome komentaru navela novi način evidentiranja vremenskog razgraničenja kamatnog prihoda od provizija i naknada u tekućoj godini, pri čemu je sa stanja kamatnog prihoda isključeno 3,5 milijuna kuna (prihod budućeg razdoblja), koji bi da nisu bili tako evidentirani znatno utjecali na ovogodišnji rezultat banke tako da bi devetomjesečnu (neto) dobit banke uvećali na iznos od 10,8 milijuna kuna, što bi u usporedbi s prethodnom godinom predstavljalo porast od 9 posto.
Likvidnost dobra.
Pored toga, banka je u drugom ovogodišnjem polugodištu mijenjala i računovodstvene politike u segmentu klasifikacije plasmana i potencijalnih obveza, zatim evidentiranja aktivnih i pasivnih pozicija s jednosmjernom valutnom klauzulom te ugrađenih derivata, a sve u skladu s odlukama Hrvatske narodne banke. Prema komentaru uprave, Slatinska banka u promatranom tromjesečju nije imala problema s održavanjem likvidnosti. Naime, likvidnu aktivu banke činila je gotovina u iznosu od 14 milijuna kuna, depoziti kod Hrvatske narodne banke u iznosu od 89 milijuna kuna, zatim depoziti kod banaka u iznosu od 130 milijuna kuna, dužnički vrijednosni papiri i ulaganja u dionice u visini od 82 milijuna kuna, dani krediti financijskim institucijama u iznosu od 24 milijuna kuna, što sveukupno predstavlja 339 milijuna kuna likvidne aktive.
Kako je već više puta najavljeno, banka bi uskoro trebala dobiti strateškog partnera, a kao najozbiljniji kandidat spominje se belgijski KBC.
Sporna potraživanja iznose 21,6 milijuna kuna
Uprava je banke navela kako i dalje vodi sporove protiv korisnika kredita koji svoja dugovanja nisu uredno podmirivali. Na taj način evidentirana sporna potraživanja u trećem su kvartalu ove godine iznosila 21,6 milijun kuna i sva su bila utužena, sto posto rezervirana, te isknjižena iz bilančne u izvanbilančnu evidenciju banke. U zadnjem tromjesečju izvršeno je rezerviranje na teret troškova banke za potencijalne gubitke u sporovima protiv banke u iznosu od 1,5 milijuna kuna (po potencijalnom gubitku za izdane garancije). No, nažalost, ni u ovome izvješću uprava banke nije dala detaljnije pojašnjenje vezano na potencijalne vlasničke sporove protiv banke, a vezane na pravnog prethodnika banke, bivšu filijalu Jugobanke Podravska Slatina.
izvor: www.poslovni.hr