Rezultat je najniža vrijednost indeksa CROBEX u posljednjih godinu i pol. Glavni domaći indeks u utorak se spustio ispod 1800 bodova što nije zabilježeno od kraja 2016. godine. Iako se u srijedu malo oporavio, i dalje je za ovu godinu u minusu od dva posto.

Mađari lošiji, Slovenci bolji

Ako se usporedi s burzama u najbližem okruženju, CROBEX je zaključno s utorkom bolji od mađarskog BUX-a koji za 2018. gubi gotovo četiri posto, a praktički je u jednakom minusu kao i srpski BELEX15. Jedino je slovenski SBITOP za ovu godinu "u zelenom području", s 1,5 posto rasta.

"U prvom tromjesečju svjedočili smo vrlo lošoj likvidnosti i daljnjem padu cijena dionica što je i vidljivo u kretanju CROBEX-a. Rezultat je to utjecaja krize u Agrokoru koja se protegnula i na prvi kvartal, a svoj obol dala je i još jedna obustava trgovanja dionicama Agrokorovih kompanija", komentirala je čelnica domaće burze Ivana Gažić. Pogled na kretanje CROBEX-a tijekom ove godine ukazuje kako je vrhunac od 1886 bodova postignut 5. veljače. Od tada slijedi klizanje što korespondira s istodobnim snažnim padom najvažnijih globalnih indeksa. Ne zaboravimo da je krajem veljače došao i podatak o usporavanju rasta gospodarstva u četvrtom tromjesečju, sa 3,3 posto u prethodnom kvartalu na dva posto. "Negativni trend na stranim burzama i usporavanje rasta domaćeg gospodarstva jednim dijelom imaju utjecaja na kretanja na hrvatskom tržištu, iako usporavanje BDP-a nije dramatično", smatra Gažić.

Tržište nije imuno

Da je utjecaja imao negativni trend na inozemnim burzama smatra i Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste banci.

"Hrvatsko tržište kapitala nije imuno na zbivanja na globalnoj sceni, tako da se klizanje vrijednosti indeksa u posljednje vrijeme jednim dijelom može pripisati i povećanoj volatilnosti na globalnim financijskim tržištima, s kojima ovaj pad CROBEX-a od kraja siječnja i koincidira. Tome treba dodati i promjene u makroekonomskom okruženju, poslovne rezultate kompanija te razvoj situacije u Agrokoru kao glavne čimbenike iz domaće sfere koji imaju najveći utjecaj na dioničko tržište", komentira Augustinović. Uz pad cijena dionica, domaće tržište pritišće i daljnje srozavanje likvidnosti. U prva tri mjeseca dionički je promet dosegao 419,5 milijuna kuna, 64 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.