U razgovoru za SEEbiz predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak je izjavio kako bi s obzirom na planove HEP-a Hrvatska do kraja izgradnje svih elektrana, odnosno do 2013. godine trebala imati i dovoljno električne energije za izvoz.

Hrvatska elektroprivreda predstavila je danas novo, drugo izdanje svojih obveznica, kojima će financirati širenje vlastitog poslovanja, odnosno novih kapitalnih objekata. Obveznice ukupne vrijednosti sedamsto milijuna kuna dospijevaju 2017. godine.

HEP trenutno gradi tri termoelektrane, u Lešću, u Zagrebu i u Sisku koje bi Hrvatskoj trebale donijeti količinu električne energije jednaku onoj koja dolazi iz hrvatskog dijela nukelarne elektrane Krško, rekao je prilikom predstavljanja izdanja obveznica predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak.

Iako u zadnje vrijeme nema nekih konkretnijih kontakata sa slovenskim partnerima, kaže Mravak, hrvatska strana smatra kako nuklearnoj energiji nema alternative.

Kako stoji u prezentaciji, neto dobit kompanije trebala bi iznositi u 2007. godini 45 milijuna kuna, a do dospijeća obveznica 2017. godine, neto dobit i trebala iznositi čak 2,136 milijardi kuna.

Vladimir Lovrić iz HEP-a naglasio kako su se za novo izdanje obveznica odlučili zbog velikog interesa ulagača za prvo izdanje, a ulagačima je obećao određenu prednost u privatizaciji do koje će doći.

Agenti izdanja i uvrštenja na burzu su osim Privredne banke Zagreb, Raiffeisen i Zagrebačka banka, a suaranžeri su Erste i Societe Generale Splitska banka.

Prka je izjavio kako u današnjoj situaciji volatilnosti tržišta dužničkog kapitala, rasta kamatnih stopa i izbora nove vlade izdanje obveznica izazov koji si mogu prihvatiti samo izdavatelji dobrog kreditnog rejtinga kao što je to HEP. Banke vjeruju u HEP-ovu viziju, naglasio je Prka i zbog toga banke staju iza HEP-ova rizika. Ali, Prka ne očekuje da će interes ulagača ovaj puta biti čak tri puta veći od ukupnog plasmana obveznica, kao što je bilo kod prvog HEP-ovog izdanja, upravo zbog ranije spomenutog rizika tržišta.

Predsjednik uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrović naglasio je kako je ovo najveće domaće ovogodišnje izdanje obveznica, veće od svih ostalih zajedno. Adrović se nada kako je ovo izdanje obveznica tek jedna od faza u sve složenijem financiranju poslovanja HEP-a, a u budućnosti očekuje i nove vrijednosne papire HEP-a.

Otplata glavnice je amortizirajuća, a kamatna stopa je fiksna, i očekuje se da će iznositi oko šest i pol posto, najavio je Božo Prka ispred jednog od agenata izdanja, Privredne banke Zagreb.

Isplata kamate je polugodišnja, a denominacija obveznice je jedna kuna. Indikativna marža na referentni pokazatelj je od 80 do 100 baznih bodova na referentni pokazatelj, koji je kupovni prinos kunske obveznice ministarstva financija RH sedmogodišnje ročnosti.