Trenutno je HT-u nakon isplate redovne dividende za 2007. ostalo u bilanci oko 4 milijarde kuna za koje izvor Business.hr-a blizak HT-u, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da se vrlo lako može iskoristiti za isplatu izvanredne dividende, kupnju dionica za trezor tvrtke koje se mogu poništiti i time povećati ukupna vrijednost kompanije ili za nagrađivanje menadžera, ali da se sve to ne može očekivati u kratkom roku.

Isti izvor upozorava da o svemu mora odlučivati skupština dioničara, a jedino kada uprava ima više otvorene ruke su akvizicije na telekom tržištu, no tu kako sam kaže „izbor baš i nije prevelik“, a očekivanja privatizacije HT Mostar ovise prije svega o odlukama BiH Vlade.

Za samo tržište, ali i dioničare, prema drugom izvoru Business.hr-a s telekom tržišta, najbolja bi bila izvanredna isplata dividende jer bi pokazala snagu HT-a na tržištu. Podsjetimo, prije IPO-a HT-a prošle godine također je obavljena velika izvanredna isplata dividende koju su tada podijelili DT i država.

Kako stoji u prospketu za IPO HT-a već je u njemu najavljeno da će uprava voditi računa o stanju bilance HT-a, a svakako je 4 milijarde gotova novca u ovom trenutku gotovo pa mrtvi kapital, upozorava naš izvor, te napominje da bi se „čišćenje bilance moglo dogoditi najvjerojatnije do kraja ove godine“.

HT je s druge strane obavijestio burzu da nije donesena formalna odluka vezana uz visoku poziciju gotovine u bilanci. HT-ova bilanca ima velikog potencijala, smatra Hrvoje Stojić voditelj odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke, ujedno i vlasnik dionica HT-a. On ne vidi na pomolu velike mogućnosti akvizicija za HT osim HT Mostar ali ne u kratkoročnom razdoblju. Što se pak tiče isplate izvanredne dividende Stojić ne isključuje niti tu mogućnost, ali naglašava kako bi za kompaniju bilo vrlo dobro da se HT-ov trezor napuni jer je sada prazan, a da se trezorske dionice onda koriste kako bi se nagrađivali menadžeri.

Da je rješavanje viška gotovine u bilanci potrebno upozoravaju u Erste banci koja je smanjila procjene vrijednosti HT-a.

“Smanjili smo ciljnu cijenu za HT sa 380 na 330 kuna nakon što smo uzeli u obzir rizik stope zadržanih dionica (overhang). Tvrtka bi mogla ublažiti ovaj rizik isplatom viška novčanih sredstava dioničarima i/ili akvizicijama koje bi dovele do rasta prihoda. Zadržavamo našu preporuku za akumuliranje ove dionice”, ističe Vera Sutedja, analitičarka grupe Erste Bank za telekomunikacijski sektor srednje i istočne Europe.

Bivši monopolisti iz srednje i istočne Europe i dalje se ocjenjuju atraktivnijima nego slične kompanije iz zapadne Europe. Njima se trguje jednako kao i zapadnoeuropskim kompanijama prema odnosu EV/EBITDA i s premijama od oko 2-13 posto prema odnosu cijene i dobiti (P/E). Međutim, bivši monopolisti iz srednje i istočne Europe nude veći rast zarade, 30-50 posto veću dividendu i 50-70 posto veće povrate na slobodan tok novca”, dodaje Vera Sutedja.