Razvoj političke situacije nakon grčkog referenduma teško je predvidjeti, ali na financijskom se tržištu može očekivati rast spreadova obveznica ostalih tzv. ′Club Med′ zemalja, ali i Bugarske, Rumunjske te Hrvatske, ocjenjuje glavni ekonomist danske Saxo Banke Steen Jakobsen.

"Spreadovi obveznica takozvanih ′Club Med′ zemalja (Grčka, Italija, Španjolska, Portugal) porast će za od 20 do 50 bazičnih bodova u sljedećih nekoliko tjedana, a značajan rast spreadova vrijedit će i za Bugarsku, Hrvatsku te Rumunjsku. Dionice će padati za oko pet posto, a u slučaju da Grčka uistinu napusti eurozonu, euro će jačati prema kraju tjedna", očekuje Jakobsen.

Pritom naglašava značajan rizik od nelikvidnosti na tržištu, s obzirom na intervencije vlada u sklopu programa Europske središnje banke za otkup državnih obveznica.

"Grci imaju tako malo za izgubiti, a mjere štednje nisu se činile kao dobar izbor za društvo koje je na rubu raspada, pa i ne čudi pobjeda ′ne′ opcije na grčkom referendumu. Situacija na jugu Europe sada je i službeno ′grčka tragedija′", drži Jakobsen.

Pritom ističe da razlika između glasa za ′da′ i ′ne′ nije bila jasna, ali da se u svakom slučaju "radi o jednom od najvećih neuspjeha u povijesti Europi, a gubitnici su s obje strane".

"Tržišta su zasigurno iznenađena rezultatima referenduma, a takozvani ′Grexit′ je sada mjerilo stvari. Iako postoji šansa da će Europa odlučiti pomoći Grčkoj jer će prevagnuti značaj geopolitičke situacije, omjer je za sada ipak uvelike u korist protivnika takvog razvoja situacije. S rezultatima grčkog referenduma umrla je politika ′pretend and extend′ i možemo se samo nadati da će je zamijeniti normalni poslovni ciklus, kao uobičajene gospodarske ′plime i oseke′. Prije toga, iako je pacijent umro, političari će zasigurno pokušati spasiti obraz i još jednom pokušati s novim rundama odugovlačenja", zaključuje glavni ekonomist iz Saxo Banke.

Na svjetskim su burzama danas cijene dionica oštro pale, nakon što je u nedjelju Grčka na referendumu odbila zahtjeve međunarodnih kreditora i priklonila se stajalištu vlade Aleksisa Ciprasa.

Cipras je danima uoči referenduma pozivao građane da glasuju "protiv" kako bi ojačali položaj vlade u pregovorima s kreditorima, dok su političari iz eurozone upozoravali da će takvo glasovanje usmjeriti Grčku na put izlaska iz eurozone.

Idućih dana čelnici Europske unije odlučivat će o sudbini Grčke.