Turska se protivi grčkoj odluci o istraživanju polja ugljikovodika južno od Krete, objavilo je ministarstvo obrane u četvrtak, nazvavši potez Atene zadiranjem u tursko-libijski sporazum o granicama na moru.

Konzorcij na čelu s američkim naftnim divom Chevronom potpisao je u ponedjeljak ugovor o potrazi za prirodnim plinom u dubokom moru u četiri bloka, južno od Peloponeskog poluotoka i Krete, na površini od 47 tisuća kvadratnih metara.

Time će površina grčkih teritorijalnih voda dostupnih za istraživanje nalazišta plina biti udvostručena, uz poruku Atene da žele postati izvoznik energije i energetsko čvorište jugoistočne Europe.

"Protivimo se toj nezakonitoj aktivnosti, koja krši Memorandum o razumijevanju o pomorskoj nadležnosti iz 2019. između Libije i naše zemlje", objavilo je tursko ministarstvo obrane na tjednoj novinskoj konferenciji.

Prema tvrdnjama ministarstva, aktivnost neće izravno zadirati u epikontinentalni pojas Turske, ali krši pomorsku nadležnost Libije, objavljenu Ujedinjenim Narodima 27. svibnja 2025.

"Nastavit ćemo libijskim vlastima pružati potrebnu podršku kako bi poduzele korake protiv tih jednostranih i nezakonitih aktivnosti Grčke", naglasili su iz turskog ministarstva.

Turska i Libija potpisale su 2019. godine sporazum o granicama u Sredozemnom moru, no Grčka ga ne prihvaća, budući da ′ignorira′ Kretu, smještenu između turske i libijske obale.

Ankara i Atena već se desetljećima spore o nizu pitanja, prije svega o granicama na moru i o pravima u Egejskom moru, području koje se smatra bogatim nalazištima energenata i ima strateške implikacije za zrakoplovne i vojne aktivnosti, napominje Reuters.

Deklaracija o prijateljskim odnosima iz 2023. ublažila je grčko-tursku retoriku, no brojna pitanja i dalje su otvorena, unatoč deklarativnoj spremnosti na njihovo rješavanje.