Na panelu ′Kako privatizirati državnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta?′ u organizaciji Veleučilišta Vern sudjelovali su predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Tomislav Boban, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, Tonći Korunić, voditelj Upravljanja imovinom te Dubravko Štimac, predsjednik Uprave društva za upravljanje mirovinskim fondom PBZ Croatia osiguranje.

Tomislav Boban naglasio je da je najavljena privatizacija nekoliko tvrtki iz državnog portfelja u skladu s važećom strategijom koja je na snazi od 2013. do 2017. godine. ′Moramo voziti paralelni slalom, s jedne strane puniti državni proračun kroz privatizaciju, a s druge mijenjati sustav upravljanja državnim poduzećima′, rekao je Boban, naglasivši da se privatizacijom državnih udjela u četiri kompanije želi poslati pozitivna poruka ulagačima i rejting agencijama.

Krešimir Sever protivi se brzoj privatizaciji i smatra da je potrebno provesti javnu raspravu o tome koje su tvrtke od strateškog i posebnog državnog interesa. Prema njegovom mišljenju, odluku o skidanju osam tvrtki s popisa strateških nije smjela donijeti Vlada već je o tome trebao odlučivati Hrvatski Sabor. Posebno se osvrnuo na primjer ACI-ja. ′ACI je skinut s popisa strateških tvrtki iako je predsjednik Vlade javno rekao da neće ići u prodaju′, rekao je Sever, ističući da je ACI strateška tvrtka koja dobro posluje.

Za razliku od Severa, Korunić smatra da ACI zaostaje i gubi konkurentsku prednost. ′Druge marine su bolje, imaju bolju uslugu′, tvrdi Korunić koji smatra da država ima preveliki utjecaj u gospodarstvu. Naglasio je primjere Češke i Slovačke, koje su uspješnom privatizacijom uspjele privući kvalitetne investitore. ′Danas je Češka na razini Francuske i mi više ne možemo s njom stati u istu rečenicu′, zaključio je Korunić.

Upozorio je da Hrvatska nema puno manevarskog prostora zbog visokog javnog duga. ′Kada trošak kamata pređe 10 posto proračuna država upada u dužničko ropstvo, a mi smo blizu te granice′, rekao je Korunić. Zato smatra da se isplati prodati udjele u Ini ili HEP-u kako bi, uz prateće reforme, izbjegli upadanje u dužničko ropstvo.

Kao uspješnu formulu za privatizaciju velikih kompanija navodi Poljsku koja je putem burze prodavala manjinske udjele nakon čega je došlo do promjena u korporativnom upravljanju i brzog rasta. ′Država je svaki novi udjel prodavala po znatno višoj cijeni jer su te tvrtke postale znatno efikasnije zbog izlistavanja na burzu i unapređenja upravljanja′, poručuje Korunić te predlaže da se na sličan način krene u privatizaciju HEP-a i HAC-a.

Spomenuo je i primjer Rumunjske koja je trenutno hit među svjetskim investitorima jer je značajan dio državne imovine povjerila na upravljanje renomiranom fondu Templeton.

Dubravo Štimac slaže se s Korunićem da država ima preveliki utjecaj na gospodarstvo te da je privatizacija nužna kako bi se unaprijedilo korporativno upravljanje. Naveo je primjer Podravke koja je počela napredovati tek nakon što je država izgubila upravljačku kontrolu. ′S druge strane Petrokemija je ostala u većinskom državnom vlasništvu i danas je u velikim problemima′, dodao je Štimac.

Naglasio je kako je mirovinskim fondovima cilj smanjiti udjel državnih obveznica i povećati udjel dionica u svojim portfeljima. ′Da bi to ostvarili potrebni su nam kvalitetni projekti. Bilo bi razumno 20 posto odnosno 14 do 15 milijardi kuna prebaciti iz obveznica u dionice′, poručuje Štimac.