Predmet ugovora su nenadoknadivi i djelomično nadoknadivi plasmani poslovnim subjektima te stanovništvu, ukupne bruto knjigovodstvene vrijednosti na dan 30. 04. 2017. godine u iznosu 3,34 milijarde kuna, navode iz Zabe, dodajući kako je ugovor potpisan po ishođenju pozitivnog mišljenja središnje banke o ispunjenju uvjeta za prodaju materijalno značajnih plasmana.

APS je na hrvatsko tržište ušao počekom ove godine, akvizicijom portfelja teško naplativih potraživanja (NPL) Hrvatske poštanske banke (HPB), nominalne vrijednosti veće od 100 milijuna eura.

Tržište u porastu

Podaci koje je početkom ožujka objavila Hrvatska narodna banka (HNB) pokazuju da je hrvatsko tržište prodaje djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih potraživanja banaka u stalnom porastu.

Tijekom 2016. godine, naime, hrvatske su banke prodale takvih potraživanja bruto knjigovodstvene vrijednosti od gotovo 6 milijardi kuna, a prodana su po kupoprodajnoj cijeni manjoj od 1,8 milijardi kuna.

Najveći udio u NPL-ovima prodanima tijekom prošle godine imaju plasmani nefinancijskim društvima, na koje se odnosi gotovo 4,4 milijarde kuna ′loših′ kredita koje su banke prodale.

Na građane ′otpada′ 1,4 milijarde kuna, a na ostale sektore 171,8 milijuna kuna.

Godinu ranije prodano je ukupno 2,8 milijardi kuna nenaplativih ili teško naplativih potraživanja, i to po kupoprodajnoj cijeni od ukupno 606 milijuna kuna.

Značajniji ′uzlet′ ovog tržišta bilježi se od 2012. godine, kada je prodano 5,9 milijardi kuna potraživanja. Sljedeće godine taj je iznos bio 2,35 milijardi kuna, a 2014. je prodano 1,27 milijardi kuna potraživanja. Usporedbe radi, iznos prodanih potraživanja u 2010. je bio manji od 5,3 milijuna kuna, a 2011. nešto manje od 57 milijuna kuna.

HNB u statistici prodanih potraživanja od 2010. do 2014. ne navodi po kojoj su kupoprodajnoj cijeni prodani ti NPL-ovi.