Kaže da će rast biti primarno organski, a napominje da je dio strategije i dokapitalizacija, koja se "fino brusi" te smatra da taj proces ide u dobrom smjeru.

Istaknuo je važnost kanala Hrvatske pošte, s kojom HPB surađuje, kazavši kako se nada da bi u tom smislu u idućoj godini mogao biti načinjen značajan iskorak.

"Trebamo biti sve brži, jeftiniji i jednostavniji za klijente. To je fokus zadnjih mjeseci i onog što želimo pokazati u idućoj godini", rekao je Vuić.

Prema dostupnim podacima, HPB je u prvih devet mjeseci ostvarila 123,4 milijuna kuna neto dobiti, dok je operativna dobit iznosila 239 milijuna kuna.

Na pitanje novinara dijeli li zabrinutost guvernera HNB-a Borisa Vujčića zbog rasta gotovinskih kredita te koliki je rast tih kredita u HPB-u, Vuić je kazao da oni rastu otprilike kao tržište, no kako briga postoji, pogotovo što se tiče ročnosti.

"Sigurno nije dobro i pametno kupovati televizor koji traje pet godina, na rok od deset godina", ilustrirao je Vuić.

Kaže da se stvari dijelom mogu popraviti financijskim opismenjavanjem, no kako to nije dovoljno s obzirom da su istraživanja pokazala da se konačna odluka ne donosi samo na temelju znanja već raznih drugih faktora.

Smatra da pitanje rasta gotovinskih kredita nije alarmantno, ali ne niječe mu relevantnost napominjući da je to i dalje prije problem svakog pojedinca i njegova zaduživanja, nego što je sistemski.

"Problem je relevantan za banku, ali više za samog pojedinca u smislu da deset godina teškom mukom otplaćuje nešto što nije trebao kupiti", kaže Vuić.

Prema zadnjim HNB-ovim podacima, gotovinski nenamjenski krediti s udjelom od 38,4 posto u ukupnim kreditima stanovništvu peti mjesec za redom rastu po dvoznamenkastoj međugodišnjoj stopi - na kraju listopada su iznosili 47,4 milijardi kuna što je 11 posto više nego lani.

Filipović: Neminovne racionalizacije djelatnika i poslovnica

Predsjednik uprave Jadranske banke Mato FIlipović kazao je kako se nada da će u prvoj polovici iduće godine biti okončano pripajanje te banke HPB-u, pri čemu je, kako je ustvrdio, neminovna racionalizacija i optimizacija viška djelatnika i poslovnica.

"Do danas je zatvoreno šest poslovnica, a sa zadnjim danom ove godine zatvoriti će se i sedma. Početkom iduće godine znat će se konačan broj poslovnica koje će se zatvoriti", izvijestio je Filipović.

Ocjenjuje da to neće umanjiti kvalitetu usluga i njihove dostupnosti, s obzirom da HPB trenutno ima 54 poslovnice ne računajući dio koji će ostati od Jadranske banke, a tu je i poslovna mreža Hrvatske pošte i njezinih više od tisuću ureda.

Na pitanje novinara koliko je dobiveno klijenata akvizicijom Jadranske banke, Filipović je kazao da nakon svih "čišćenja", analiza i racionalizacija očekuje novih oko 43 tisuće klijenata.