Mađarska energetska grupa MOL izvijestila je u petak o skoku prihoda i dobiti u prvom tromjesečju zahvaljujući visokim cijenama nafte i plina, ali očekuje "izazove" u nabavi nakon prijedloga EU-a o embargu na rusku naftu.

Ukupni operativni prihod grupe porastao je u razdoblju od siječnja do ožujka 77 posto, na 1.938 milijardi forinti (5,4 milijarde dolara).

Čista dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije, prilagođena za promjene vrijednosti zaliha (čista CCS EBITDA), pala je šest posto, na 833 milijuna dolara, kada se isključi rezultat prodane imovine u Velikoj Britaniji, izdvojene u kategoriju prodanog dijela poslovanja.

Britansko poslovanje ostvarilo je 111 milijuna dolara EBITDA, pokazuje izvješće.

Neto dobit mađarske grupe više je nego udvostručena u prvom tromjesečju, poskočivši na 192 milijarde forinti.

Skok je pratila i operativna dobit koja je dosegnula 229 milijardi forinti.

U odjelu prerade i prodaje čista EBITDA, prilagođena za promjene vrijednosti zaliha, zadržala se na razini prvog prošlogodišnjeg tromjesečja i iznosila je 254 milijuna dolara, zakočena zamrzavanjem maloprodajnih cijena goriva u Mađarskoj radi obuzdavanja inflacije.

U odjelu istraživanja i proizvodnje prilagođena je EBITDA udvostručena, na 504 milijuna dolara, zahvaljujući visokim cijenama nafte i plina.

MOL je u prvom tromjesečju proizveo 94.100 ekvivalenata barela nafte dnevno, za 7,8 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Organska kapitalna ulaganja povećali su 15,3 posto, na 323 milijun dolara.

Uprava je potvrdila da u ovoj godini očekuje čistu EBITDA, prilagođenu za promjene vrijednosti zaliha, od oko 2,8 milijarde dolara, i kapitalna ulaganja u rasponu od 1,7 do 1,8 milijardi dolara.

Snizili su prognozu proizvodnje nafte i plina, sa 105 tisuća na nešto iznad 90 tisuća ekvivalenta barela nafte dnevno.

Izvršni direktor Zsolt Hernádi upozorio je da će „najveći izazovi u nadolazećem razdoblju biti ni manje ni više nego osiguravanje opskrbe energijom i održavanje profitabilnosti".

Mađarska u velikoj mjeri ovisi o uvozu nafte iz Rusije, a EU je u sklopu novog paketa sankcija zbog ruske invazije na Ukrajinu predložio postupno smanjenje uvooza i potpunu obustavu u roku od šest mjeseci i zabranu pružanja usluga transporta ruske nafte.

Budimpešta je danas poručila da ne podržava predložene sankcije u sadašnjem obliku.

"Trudimo se prilagoditi novom okruženju i dodatno diverzificirati naš portfelj kako bismo osigurali energetsku opskrbu", naglasio je šef MOL-a u priopćenju.