Švicarska središnja banka (SNB) pokrenula je najveći val kupovina stranih valuta od siječnja 2015. godine nakon što su Britanci na referendumu 23. lipnja odlučili izaći iz Europske unije, pokazali su u ponedjeljak objavljeni podaci SNB-a.

Komercijalni i ostali depoziti kod SNB-a iznosili su 1. srpnja ukupno 507,514 milijardi švicarskih franaka (520,69 milijardi dolara), u odnosu na 501,23 milijarde franaka koliko su iznosili na kraju prethodnog tjedna, izvijestio je danas SNB.

Takvi podaci sugeriraju da je središnja banka na tržištu kupovala devize i potom ih položila na račune deponenata, tumači Reuters.

SNB je uveo negativne kamatne stope i paralelno kupuje strane valute u neobjavljenim iznosima kako bi oslabio franak i zaštitio izvoz u eurozonu, najvećeg švicarskog trgovinskog partnera.

"Brexit je potaknuo veliku potražnju za imovinom koja se smatra sigurnom, poput franka, pa SNB mora nastaviti s operacijama", kazala je valutna analitičarka u tvrtki J. Safra Sarasin Ursina Kubli.

Švicarska središnja banka povukla je neuobičajen potez, potvrdivši 24. lipnja, tek nekoliko sati po objavi rezultata britanskog referenduma, da je intervenirala na tržištima kako bi zauzdala jačanje franka, podsjeća Reuters.

Analitičari kažu da je SNB neuobičajenom potvrdom intervencije želio maksimizirati njezin učinak. 

Iz SNB-a su odbili komentirati vezano za buduću strategiju zauzdavanja jačanja franka.

Snažan franak zadaje velike glavobolje švicarskim proizvođačima jer im smanjuje dobit u poslovanju. "Kad bi se franak vratio na 1,10 franaka za euro, bilo bi to veliko olakšanje", kazao je Hans Hess, predsjednik udruženja proizvođača Swissmem.

U ponedjeljak se švicarskim frankom trgovalo po 1,08 franaka za euro, pokazuju podaci s deviznih tržišta.