Španjolska modna tvrtka Inditex, vlasnik Zare, izvijestila je u srijedu da je poslovnu 2023. godinu zaključila s dvoznamenkastim rastom prihoda i dobiti, uz veći obujam prodaje u fizičkim trgovinama i skok prihoda u internetskoj prodaji.

U poslovnoj godini koja je završila u siječnju 2024. Inditexov prihod porastao je za 10 posto, dosegnuvši rekordnih 36 milijardi eura. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva uvećan je za 14 posto.

Obujam prodaje u fizičkim trgovinama porastao je za 7,9 posto. Prihod od prodaje na internetu porastao je za 16 posto, na 9,1 milijardu eura.

Godišnja neto dobit iznosila je 5,4 milijarde eura i bila je za 30 posto veća nego u prethodnoj poslovnoj godini.

Vlasnik modnih brendova, uključujući Zaru, Pull&Bear, Massima Duttija, Bershku i Stradivariusa objavio je i rezultate poslovanja za razdoblje od 1. veljače do 11. ožujka, koji su pokazali skok prodaje za 11 posto, kada se isključe fluktuacije valutnih tečajeva.

U prvoj polovini proljetne sezone prodaju su potaknuli luksuzni brendovi i nastavak snažnog zamaha iz 2023. poslovne godine, kada je rastom prodaje nadmašio najvećeg rivala H&M.

Tempo rasta prihoda u prvoj polovini ovogodišnje proljetne sezone nešto je ipak sporiji jer su i cijene rasle umjerenije. U istom razdoblju 2023. prodaja Inditexa bila je uvećana 13,5 posto.

Španjolska grupacija povećala je vodstvo u odnosu na švedski H&M budući da robu nabavlja od obližnjih proizvođača i može je brže isporučiti, a dodatni joj je poticaj i prodaja skuplje odjeće. To joj je također pomoglo da bolje konkurira brzorastućem kineskom rivalu Sheinu.

Inditex je najavio da do 2025. godine u logistiku planira godišnje investirati po 900 milijuna eura. Ove će godine potrošiti ukupno 1,8 milijardi eura na proširenje skladišnog prostora za pet posto te na tehnologiju i poboljšanje online platformi.

Španjolska modna tvrtka u 2023. imala je 5.692 trgovina diljem svijeta, 123 manje nego godinu dana ranije.

Poslovno izvješće pokazuje da su njezine zalihe u siječnju, u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, smanjene za sedam posto, što se dijelom pripisuje "normalizaciji uvjeta u opskrbnom lancu".