Hrvatska poduzeća znatno zaostaju u načinu poboljšanja svojih operativnih sposobnosti, pokazujući pritom trendove koji su u naprednim tvrtkama zapadnog svijeta postojali krajem prošlog stoljeća, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju rezultata istraživanja koje je provela savjetodavna tvrtka Qualitas.  

Istraživanjem o operativnoj izvrsnosti ispitana su postignuća, trendovi, planovi, metodologije i rješenja u području poboljšavanja i optimizacije poslovnih procesa na hrvatskom tržištu, a rezultati su potom uspoređeni sa svjetskim trendovima. 

Ciljna skupina istraživanja bila su poduzeća s više od 100 zaposlenih i s više od 100 milijuna kuna prihoda u 2014. godini. Na anketne upite, odnosno na 26 pitanja vezana uz procesnu i operativnu izvrsnost, odgovorili su direktori 71 poduzeća, od čega ih je bilo 44 posto iz Zagreba, a prema djelatnostima najviše je odgovora tvrtki iz prerađivačke industrije.

"Rezultati su pokazali da se hrvatska poduzeća i dalje oslanjaju na ISO norme, primarno na ISO 9001 koji predstavlja minimalnu razinu upravljanja kvalitetom, dok s druge strane uspješna strana poduzeća koriste napredne metodologije kao što su Lean, Six Sigma ili Lean Six Sigma, kojima postižu značajna poboljšanja učinkovitosti djelotvornosti procesa, kvalitete proizvoda i zadovoljstva kupaca. Istraživanje pokazuje i proturječje između doživljaja učinkovitosti projekata poboljšanja poslovnih procesa i poslovnih rezultata hrvatskih poduzeća. Direktori zapadnih uspješnih poduzeća znatno su, naime, kritičniji po pitanju uspješnosti vlastitih programa poboljšanja procesa", kazao je direktor Qualitasa Damir Keller. 

Naime, čak 76 posto ovdašnjih direktora svoje programe vezane uz učinkovitije poslovanje smatra uspješnim, a samo 1,4 posto neuspješnim, dok je u razvijenom svijetu taj omjer 47 naprema 14 posto u korist uspješnih. 

"Ne samo da stranci rjeđe ocjenjuju svoje programe kao uspješne nego je taj trend u silaznoj putanji od 2009. godine", naglasio je Keller dodavši da je ta samokritičnost posljedica znatno većih konkurentskih pritisaka, boljeg razumijevanja procesa te korištenja naprednih analitičkih i statističkih metoda za otkrivanje neiskorištenih potencijala poboljšanja.

Isto tako, dok napredna svjetska poduzeća do svojih strateških ciljeva dolaze kroz disciplinirani i sveobuhvatan proces te dokazane metode, hrvatska su sklonija cilj dohvatiti improvizacijom i prečacima. 

Kellera s druge strane ohrabruje podatak da gotovo polovica anketiranih poduzeća, a zbog prilagodljivosti procesa na promjene potražnje, poboljšanje kvalitete proizvoda i smanjenje troškova, uskoro planira uvesti napredne metode i alate kao što su Lean i Six Sigma.