Podsjetimo, HT ove godine dioničarima daje dividendu od šest kuna po dionici, pa je ovogodišnji dividendni prinos 3,3 posto i najniži je u posljednjih pet godina. Iz HT-a su poručili kako ne komentiraju cijenu dionica, već to prepuštaju analitičarima i investitorima koji prate tržište kapitala. "Drago nam je da su reakcije pozitivne na naš plan višegodišnjeg i značajnog otkupa vlastitih dionica, koji donosi benefite svim dioničarima HT-a, a zasigurno i cijelom domaćem tržištu kapitala", tek su kratko istaknuli iz te kompanije. U smislu povrata dobiti kompanije njezinim dioničarima, otkup dionica može se promatrati kao sofisticiraniji oblik dividende, a zanimljivo je da je HT u dva dana po tom pitanju postigao bolji efekt mobilizirajući praktički jednaka sredstva s obzirom na to da je za dividendu ove godine namijenjeno 491,3 milijuna kuna.

HT namjerava otkupiti najviše 2,5 milijuna dionica, malo više od tri posto ukupnog broja dionica. Te će se dionice nakon otkupa poništiti, čime će se povećati udjel dionica u temeljnom kapitalu. Za Ivanu Blašković, direktoricu korporativnih analiza Zagrebačke banke, u poništenju se krije razlog rasta cijene dionice.

"Ovaj potez donosi barem dvije dobre vijesti za dioničare HT-a. Prva je što će HT napokon operacionalizirati svoj dugo očekivani program otkupa vlastitih dionica, a druga što kompanija planira poništiti tako otkupljene dionice. Povlačenje odnosno poništenje dionica koje će se otkupiti kroz program otkupa je, po mom mišljenju, ključan razlog zašto su tržišni akteri tako pozitivno reagirali na ovu najavu", kaže Ivana Blašković. Kako pojašnjava Blašković, povlačenjem dionica smanjuje se ukupan broj dionica u optjecaju čime se ubuduće povećava zarada po dionici tzv. EPS. "Naime, ovim potezom omjer zarade i neto dobiti se ne mijenja, a smanjuje se broj dionica u opticaju čime zarada po dionici raste", kaže Zabina analitičarka. Nadalje, ako HT zadrži postotak isplate neto dobiti i dividenda po dionici bi mogla ubuduće biti veća, no to je samo pretpostavka koja zavisi o budućim odlukama menadžmenta, dodaje Blašković.

Pitanje dividende

"Pitanje je hoće li se ubuduće dividenda isplaćivati kao postotak ostvarene neto dobiti ili u najavljenom apsolutnom iznosu, a za sada je najavljeno minimalno šest kuna po dionici za 2017. godinu", ističe Blašković. Podsjetimo, dividendna politika HT-a godinama je točka prijepora kompanije s velikim dioničarima, prvenstveno mirovinskim fondovima. Za ovogodišnju skupštinu dioničara protuprijedlog je podnijelo Raiffeisen društvo za upravljanje mirovinskim fondovima u kojem je tražilo 11,09 kuna dividende po dionici.

Svoj je prijedlog Raiffeisen obrazložio činjenicom da HT već godinama drži vrlo velik iznos gotovine na računu. A s velikim iznosom gotovine može se pohvaliti malo kompanija u Hrvatskoj, što je, prema sudu Darka Brborovića, predsjednika Uprave OTP Investa, glavni razlog zašto domaće kompanije ne običavaju pokretati otkupe dionica. "Hrvatske kompanije radije dijele dividendu nego kreću u otkup dionica jer velika većina nema dovoljno gotovine, a tu je i nedostatak tradicije takvih korporativnih akcija. No, dio naših kompanija možda će se ubuduće zaduživati dok traje razdoblje jeftinog novca kako bi krenule u otkupe dionica", smatra Brborović.

Omiljen na Zapadu

Dodaje kako je posljednjih godina otkup dionica vrlo popularan na Zapadu, pa su se neke kompanije čak i zaduživale kako bi mogle otkupljivati dionice. Na pitanje je li otkup dionica povoljniji za dioničare od dividende, Brborović kaže kako je to teško reći jer je on u suštini ekvivalent dividendi. "No, može se reći da je porezno povoljniji za dioničare od dividende", kaže prvi čovjek OTP-ovih fondova. "Rast cijene HT-a više je reakcija na činjenicu da je ovo prvi otkup dionica. Da se radi o češćoj praksi, možda bi i entuzijazam ulagača bio manji", zaključuje Brborović.