Dobit iz poslovanja INA Grupe za prvih devet mjeseci ove godine iznosi više od 1,04 milijarde kuna i veća je za 45 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je neto dobit na razini Grupe istodobno porasla za 51 posto, na 583 milijuna kuna, objavljeno je danas iz Ine.

Dobit iz poslovanja i neto dobit, navode iz Ine, povećane su usprkos nepovoljnom vanjskom okruženju segmenta Rafinerije i Marketing te regulatornom opterećenju segmenta Istraživanje i proizvodnja.

EBITDA, odnosno dobit prije kamata, poreza i amortizacije (umanjena za trošak amortizacije) iznosila je pak na kraju rujna gotovo 2,4 milijarde kuna, dok dobit iz osnovne djelatnosti iznosi milijardu kuna.

Financijsko izvješće za prvih devet mjeseci ove godine pokazuje i da su neto prihodi od prodaje INA Grupe smanjeni prema lani za 9 posto, na 18,9 milijardi kuna.

Iz Ine naglašavaju i da je operativni novčani tijek u tom razdoblju dosegao razinu višu od 2 milijarde kuna, te da je financijski položaj kompanije ponovno poboljšan s neto zaduženošću koja je smanjena za 30 posto prema istom razdoblju lani, na 4,01 milijardu kuna, dok se omjer duga i kapitala smanjio na 22,3 posto.

U istom razdoblju INA je povećala kapitalna ulaganja za 7 posto na razinu od gotovo 1,1 milijarde kuna, pri čemu je većina ulaganja ostvarena u Hrvatskoj, i to uglavnom u istraživanju i proizvodnji.

U Ininom se priopćenju navodi i komentar rezultata za prvih devet mjeseci predsjednika Uprave Zoltána Áldotta koji kaže da je "kompanija ostvarila značajno višu dobit iz poslovanja i neto dobit u prvih devet mjeseci 2014. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine unatoč nepovoljnim regulatornim promjenama u segmentu Istraživanja i proizvodnje (prisilna prodaja plina, prenošenje opskrbe kućanstava na HEP po reguliranoj cijeni plina, povećanje naknada za eksploataciju) koje su utjecale na rezultate kompanije u spomenutom razdoblju u iznosu od 591 milijun kuna".

"Naša usredotočenost na pouzdano, stabilno i učinkovitije poslovanje odražava se kroz povećanje proizvodnje sirove nafte u segmentu Istraživanja i proizvodnje, poboljšanu strukturu prodaje i nižu potrošnju energije u segmentu Rafinerija i marketinga te daljnju modernizaciju i unaprjeđenje učinkovitosti u segmentu Trgovine na malo. Glavni cilj menadžmenta je provoditi najprimjereniju razvojnu strategiju za Inu osiguravajući visok rast, pri čemu istraživanje i proizvodnja predstavljaju ključni pokretač, kako domaćih, tako i međunarodnih aktivnosti. U skladu s tim, ulaganja smo povećali za 7 posto, na gotovo 1,1 milijardu kuna, od čega je većina uložena u Hrvatskoj", zaključuje Áldott.

Promatrano prema poslovnim segmentima, u Istraživanju i proizvodnji u prvih devet mjeseci ove godine EBITDA iznosi 2,9 milijardi kuna, što je za oko 900 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Na poslovanje u ovom segmentu, navode iz Ine, značajan negativan utjecaj imale su spomenuta prisilna prodaja plina, čiji negativni utjecaj na rezultat iznosi 270 milijuna kuna, kao i smanjenje regulirane cijene plina (174 milijuna kuna) te udvostručena rudna renta (147 milijuna kuna). Ukupni negativni utjecaj tih čimbenika na rezultat ovog segmenta iznosi tako 591 milijun kuna za prvih devet mjeseci 2014. godine, navode iz Ine te dodaju da samo zbog prisilne prodaje plina iz skladišta, gubitak tvrtke Prirodni plin u ovom razdoblju iznosi 530 milijuna kuna.

Iz Ine ističu i da su, s druge strane, uslijed dodatnih napora u ograničavanje trenda prirodnog pada proizvodnje na postojećim domaćim poljima te povećanje količina iz Angole i Egipta, svoju proizvodnju sirove nafte povećali za 2 posto.

U segmentu Rafinerije i marketing te Trgovina na malo EBITDA iznosi minus 598 milijuna kuna, što je, navode iz Ine, značajno ispod razine ostvarene u prvih devet mjeseci 2013. godine. To pojašnjavaju utjecajem nepovoljnog vanjskog okruženja, odnosno 9 posto niže prosječne rafinerijske marže (niže marže benzina, dizela i loživog ulja) te 4 posto manje prodanim količinama, u kombinaciji s nepovoljnijom strukturom proizvodnje.

Gubitak ovog segmenta iz osnovne djelatnosti u prvih devet mjeseci 2014. se smanjio u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 191 milijun kuna, te je dosegao razinu od milijarde kuna.

Iz Ine podsjećaju i da su nedavno zaprimili Zapisnik poreznog nadzora Ministarstva financija, kojim je utvrđena dodatna, retroaktivna, porezna obveza na ime PDV-a i poreza na dobit za 2010. i 2011. godinu u iznosu 319 milijuna kuna, uključujući zatezne kamate.

"Ovakva odluka predstavlja opterećenje za rafinerijsko poslovanje u Hrvatskoj te ako se nastave u budućnosti, mogu imati štetan utjecaj na razinu aktivnosti Ininih rafinerija i buduća ulaganja", zaključuju iz Ine.