Zajmodavci su Privredna banka Zagreb, CIB Bank, Všeobecna Uverova banka, Mizuho bank, Raiffeisenbank Austria, Raiffeisenbank ZRT, Tatra banka, Sumitomo Mitsui Banking Corporation Europe Limited, Zagrebačka banka, Unicredit, mađarska podružnica ING banke i OTP banka.

"Svrha kredita je korporativno financiranje, što će uz novčani tijek biti dovoljno za potencijalni financijski ciklus", rekao je predsjednik Uprave Sandor Fasimon prigodom potpisivanja ugovora o kreditu. Dodao je kako kredit nije za konkretne projekte, ali da će se projekti moći iz njega financirati, pri čemu je spomenuo da bi to bilo moguće i u slučaju Rafinerije nafte Rijeka.

Kredit, aranžiran kao club-deal, realiziran je osiguravajući izvore sredstva na domaćem i međunarodnom tržištu te će se koristiti u opće korporativne svrhe, kažu u Ini.

Kreditom će se refinancirati postojeći revolving kredit, potpisan u prosincu 2015. godine u istom iznosu. Transakciju je kooridinirala Raiffeisenbank International, dok će londonska podružnica ING bank djelovati kao agent.

Dospijeće kredita je 3 godine, s dvije jednogodišnje opcije produženja, a korištenje, osim u dolarima, može biti i u eurima.

Glavni financijski direktor Ine Gabor Horvath istaknuo je da je danas sklopljeni kredit znatno povoljniji od onog iz 2015. godine. On je bio realiziran uz početnu maržu od 1,65 baznih bodova, dok je kod današnjeg kredita marža 0,90 baznih bodova.

Razlog podizanja kredita, po njegovim riječima, upravljanje je likvidnošću i realizacija budućih investicija, a njegova prednost je fleksibilnost u korištenju, u terminskom i količinskom smislu.

Direktor Inine riznice Zvonimir Žaja rekao je da Ina može koristiti i otplaćivati taj kredit kad njoj odgovara te da će biti korišten "za opće svrhe financiranja, po potrebi". Smatra da početna marža od 0,9 baznih bodova svjedoči o snazi kompanije i njezinoj niskoj zaduženosti.

U izjavi za novinare nakon potpisivanja ugovora, Fasimon je, odgovarajući na upit o planovima Ine za iduću godinu, rekao da se oni raspravljaju na Nadzornom odboru i Uprave i da Ina želi očuvati svoj integrirani poslovni model, koji uključuje eksploataciju i proizvodnju te trgovinu.

Na pitanje koji su planovi oko rafinerija, rekao je da taj dio poslovanja trenutno donosi dubioze te da ga treba preoblikovati, a na upit o budućnosti sisačke rafinerije, izjavio je da će studija koja se radi pokazati što je tamo moguće učiniti s tržišnog aspekta i s aspekta održivosti.