Naime, Ina je od Enija kupila tvrtku kćer ENI Croatia BV, koja je bila u stopostotnom vlasništvu te talijanske energetske kompanije. Eni Croatia je kao jedino vlasništvo imala 50 posto udjela u operativnoj kompaniji INAgip, koja upravlja eksploatacijskim područjima Sjeverni Jadran i Marica, što znači da INA ovom transakcijom postaje jedini vlasnik INAgipa.

Vrijednost transakcije je poslovna tajna.

Ina je suradnju s Enijem uspostavila 1996. godine, kada je dobila koncesiju za eksploataciju plina u području sjevernog Jadrana, a tada je sklopljen i ugovor o podjeli proizvodnje te osnovana zajednička operativna kompaniju INAgip.

Proizvodna infrastruktura INAgipa sastoji se od 18 platformi. Na koncesijama Sjeverni Jadran i Marica nalazi se 46 proizvodnih bušotina, a za prikupljanje i otpremu plina izgradena je mreža podvodnih plinovoda i drugih cjevovoda duljine 620 kilometara.

Operativni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju Tvrtko Perković kazao je da je ovom transakcijom Ina definitivno potvrdila svoje opredjeljenje za investicije u istraživanje, razvoj i povećanje proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj.

Ističe da je riječ o proizvodnji 1,5 milijuna kubnih metara plina dnevno, a "riječ je o izuzetno kvalitetnom plinu koji može direktno ići u transportni sustav Republike Hrvatske".

Napominje da je u istražno područje do sada uloženo više od dvije milijarde dolara, od čega je polovica ulaganje Ine, a transakcijom se dnevna proizvodnja povećava za nešto manje od 400 tisuća metara kubnih plina.

Također, ovime se otvara i prilika za daljnja ulaganja u razradu i istraživanje sjevernojadranskih polja u cilju povećanja rezervi i proizvodnje plina, kazao je Perković.

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott nakon potpisivanja ugovora poručio je talijanskim kolegama iz Enija da završetak jedne faze partnerstva istodobno otvara i neke druge prilike za suradnju, u Hrvatskoj ili možda u nekim drugim u zemljama.

Kada je riječ o Ininoj strategiji, Aldott kaže da je ona jasna, a da se temelji na obnovi rezervi te porastu proizvodnje ugljikovodika, što osim domaćeg terena uključuje i akvizicije u inozemstvu.

Istaknuo je da zajedničkim naporima s Vladom Ina ima zadatak što bolje iskoristiti potencijal Hrvatske u sektoru istraživanja i proizvodnje nafte i plina, pri čemu u omogućavanju novog investicijskog ciklusa važnost ima i novi zakon o ugljikovodicima.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je kazao da činjenica da se ovom akvizicijom domaće rezerve ugljikovodika povećavaju za oko 800 milijuna kubnih metara definitvno znači pozitivan iskorak za domaći energetski sektor.

S obzirom da je riječ o malo manje od 30 posto ukupne domaće potrošnje plina, ističe Ćorić, ovim iskorakom smanjuje se i energetska ovisnost Hrvatske.

U Ininom priopćenju u povodu ugovora s Enijem uz ostalo se navodi da transakcija pokriva 4,3 milijuna barela ekvivalenata nafte (boe) dokazanih i vjerojatnih rezervi te će povećati proizvodnju za oko 2.500 boe na dan (odnosno gotovo 380.000 prostornih metara plina na dan).

Ina će tako po prvi puta u svojoj povijesti biti jedini operater na nekom od odobalnih eksploatacijskih područja. Također, to će omogućiti Ini daljnja ulaganja u eksploatacijska područja Sjeverni Jadran i Marica, kaže se u priopćenju.

Nakon transakcije, sav proizvedeni plin s eksploatacijskog područja Sjeverni Jadran bit će usmjeravan prema opskrbnom sustavu Hrvatske, a plin s eksploatacijskog područja Marica nastavit će se transportirati prema Italiji u skladu s uvjetima ugovora o prodaji plina koji su potpisali Ina i Eni.