Njemačka i nizozemska središnja banka izvijestile su u petak da su 2023. godinu zaključile s gubicima zbog podignutih kamatnih stopa koje su ostavile traga i na rezultatima Europske središnje banke i američkog Feda.

Europska središnja banka (ECB) izvijestila je u četvrtak da je u 2023. godini poslovala s najvećim gubitkom otkada je osnovana, od 7,9 milijardi eura. Uz otpuštene rezervacije gubitak se smanjuje na 1,3 milijarde eura.

Središnja monetarna institucija eurozone podigla je od srpnja 2022. do rujna 2023. ključne kamatne stope za 4,5 postotnih bodova kako bi obuzdala inflaciju.

Podignute kamatne stope rezultirale su većim kamatnim troškovima po ECB-ovim obavezama s kratkim rokovima dospijeća i promjenjivim kamatnim stopama. Kamatni prihod na ECB-ovu imovinu nije rastao istim tempom budući da ona nosi fiksne kamatne stope i dugi rok dospijeća, objasnili su.

Bundesbank je u petak izvijestio o gubitku od gotovo 21,6 milijardi eura u 2023. godini, koji mu je u potpunosti iscrpio rezervacije od nešto više od 19 milijardi eura. Da bi pokrili preostali iznos gubitka, posegnuli su u rezerve, koje su također gotovo iscrpljene.

Kamatni prihod iznosio je lani 55,05 milijardi eura, a kamatni rashod 68,9 milijardi eura, što znači da je Bundesbank prvi puta otkada je osnovan bilježio u toj stavci neto minus, od 13,9 milijardi eura, rekla je članica izvršnog odbora Sabine Mauderer, zadužena za računovodstvo i kontroling, prema priopćenju.

To znači da iskazujemo nultu dobit za raspodjelu, pojasnila je Mauderer, dodavši da u rezervama ostaje nešto manje od 700 milijuna eura.

I ECB i Bundesbank upozorili su da očekuju financijske probleme i u idućim godinama.

"Financijsko opterećenje vjerojatno će potrajati nekoliko godina. Očekujemo da će biti značajno i u ovoj godini i da će vjerojatno premašiti preostale rezerve"", rekao je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel, dodajući da kroz dulje vremensko razdoblje neće moći dijeliti dobit.

Troznamenkasti gubitak Feda

I nizozemska središnja banka objavila je u petak da je prošlu godinu zaključila s gubitkom, i to od gotovo 3,5 milijardi eura.

"Naš negativan rezultat u 2023. izazvalo je ECB-ovo podizanje kamatnih stopa (...) kako bi se obuzdala inflacija, objasnili su.

Više od 2,3 milijarde eura gubitka bit će pokriveno rezervacijama, a preostala 1,1 milijarda kapitalom i rezervama, naveli su.

Rezerve bi trebali biti dostatne da se pokriju budući gubici, naglasili su, dodajući da ne razmatraju mogućnost dokapitalizacije iz državnog proračuna.

"Kad u dovoljnoj mjeri obnovimo rezerve zadržavanjem dobiti, nastavit ćemo s distribucijom dividende nizozemskoj državi", poručili su.

Podizanje kamatnih stopa rezultiralo je negativnim rezultatima središnjih banaka i u drugim zemljama, i u eurozoni i izvan nje, naglašavaju u nizozemskoj središnjoj banci, navodeći ECB-ov gubitak od 1,3 milijarde eura, uz otpuštene rezervacije.

I američki Fed bilježio je operativni gubitak, od rekordnih oko 114 milijardi dolara, naveli su.

Sredinom siječnja američka središnja banka preliminarno je izvijestila da je 2023. godinu zaključila s gubitkom od 114,3 milijarde dolara. U 2022. poslovala je neto u plusu od 58,8 milijardi dolara.

Fedov ukupni kamatni rashod iznosio je lani 281,1 milijardu dolara i bio je gotovo tri puta veći nego u 2022. Kamatni prihod od vrijednosnica kupljenih na otvorenom tržištu iznosio je pak 163,8 milijardi dolara i bio je manji za 3,7 posto nego godinu ranije, pokazuje izvješće.