Neto dobit najvećeg svjetskog proizvođača kemikalija u prošloj je godini uvećana dva posto, na 4,06 milijarde eura. Temeljna odnosno operativna dobit stagnirala je na 6,3 milijarde eura.

Prihodi grupe pali su pak 18 posto, na 57,6 milijardi eura, pokazalo je poslovno izvješće za 2016. godinu.

Prihodi su očekivano snažno pogođeni prodajom BASF-ovog poslovanja s plinskim trgovanjem i skladištenjem, u sklopu zamjene imovine dogovorene s ruskim Gazpromom u 2015. godini.

"Taj biznis pridonio je ukupnim prihodima u 2015. godini s 10 milijardi eura", navodi se u u BASF-ovu priopćenju, uz napomenu da je snažna prodaja u Aziji, ponajprije u kemijskom poslovanju, ipak nadoknadila dio izgubljenih prihoda.

Dugo razdoblje niskih cijena nafte i plina također je pritisnulo tvrtkinu dobit, premda bi se to trebalo promijeniti u 2017. godini budući da u BASF-u očekuju da će cijena sirove nafte na londonskom tržištu u prosjeku porasti sa 44 na 55 dolara.

"Oprezno smo optimistični u pogledu 2017. godine. U BASF-u želimo dalje rasti, uz doprinos svih segmenata", kazao je izvršni direktor Kurt Bock, aludirajući na slabu izvedbu segmenta nafte i plina koja je pritisnula rezultate poslovanja grupe.

Zaokret se već činio vidljivim u zadnjem tromjesečju 2016. godine, kada je neto dobit više nego udvostručena na 689 milijuna eura, unatoč strašnoj eksploziji u listopadu na glavnim postrojenjima u sjedištu Ludwigshafenu koja je odnijela četiri ljudska života i dovela do privremenog prekida proizvodnje na nekoliko postrojenja.

U prognozama za 2017. godinu u BASF-u očekuju značajan rast prihoda i nešto višu temeljnu dobit. "Želimo ponovno povećati našu dobit, također u naftnom i plinskom biznisu", kazao je Bock, upozorivši ipak na izazove koji predstoje.

"Pretpostavlja se da će globalno gospodarstvo nastaviti dinamiku rasta iz prošle godine. U svjetlu značajne političke neizvjesnosti, zadržat će se ipak visoki stupanj promjenjivosti", upozorio je BASF-ov izvršni direktor.