"Radi se o prijedlogu odluka glavnoj Skupštini. Stoga, prije odluka Skupštine dioničara iste ne možemo komentirati", kratko su odgovorili iz Uprave Atlantske plovidbe, uz poruku da će se nakon Skupštine odluke objaviti i transparentno iskomunicirati. Neslužbeno se, međutim, prijedloge provođenja ESOP programa i odobrenja upravi da u narednom razdoblju ide u povećanje temeljnog kapitala tvrtke dovodi u vezu sa skorim otvaranjem postupka privatizacije Jadroplova, na koji je Atlantska plovidba i ranije "bacala oko", a iz brodarskih krugova čuje se da i dalje ima interes za povezivanjem ta dva brodara južnog Jadrana. Jadroplov trenutno prolazi restrukturiranje, za koje je program zbog dobivenih državnih potpora, upućen na odobrenje Europskoj komisiji prije mjesec i pol i čeka se njegovo odobrenje, a plan predviđa ulazak strateškog partnera kroz postupak dokapitalizacije.

Nije poznato kolika vrijednost će biti potrebna za preuzimanje Jadroplova, no Skupština Atlantske plovidbe razmatrat će prijedlog povećanja temeljnog kapitala sa sadašnjih 418,65 milijuna kuna na 627,98 milijuna, dakle za 209,32 milijuna kuna. Taj bi zadatak uprava trebala obaviti u vremenu do pet godina kroz izdavanje dionica više rodova za uloge u novcu ili stvarima i pravima.

Detalja oko toga kako je zamišljen model ESOP programa za dubrovačku tvrtku nema, no to u Atlantskoj plovidbi ne bi bio prvi slučaj radničkog dioničarstva, jer su u prvoj fazi privatizacije zaposlenici tvrtke kupovali dionice. Još u vlasničkoj strukturi kompanije dominiraju mali dioničari, a država je prisutna s 10,05 posto udjela. Nedavnim transakcijama Croatia osiguranje svoje je dionice prodala Igoru Bilbiji, koji je s udjelom od 8,92 posto drugi najveći dioničar, a svoje su udjele u posljednje vrijeme pojačali i menadžeri Atlantske plovidbe.

Budući da se model ESOP-a i njegov minimalni prag zasad drži u tajnosti, nije poznato niti kakav je interes među zaposlenicima za potencijalno uključivanje u proces kupnje dionica i po kojim uvjetima će im se ta mogućnost ponuditi.

Ovaj model prilično podsjeća na slučaj pulskog Uljanika, koji je uoči privatizacije 3. maja također proveo jačanje temeljnog kapitala kroz ESOP i dokapitalizaciju, pa se može naslutiti da se ni ovaj put država ne bi priključila, te da bi time njezin udjel u Atlantskoj trebao pasti.