Američka središnja banka potvrdila je da je 2023. godinu zaključila s rekordnim gubitkom od 114,3 milijarde dolara, uz višestruko veći trošak kamata na depozite komercijalnih banaka.

U 2022. godini Fed je poslovao s neto dobiti od 58,8 milijardi dolara.

Poslovno izvješće za prošlu godinu odražava utjecaj podignutih ključnih kamatnih stopa, s nula na važećih 5,25 do 5,5 posto, radi obuzdavanja inflacije.

Fed ih je početo agresivno podizati na proljeće 2022. godine, što znači i da bankama, novčanim fondovima i drugim financijskim tvrtkama isplaćuje kamate na depozite. Lani su im, prema revidiranim podacima, isplatili 176,8 milijardi dolara, u usporedbi sa 60,4 milijarde dolara isplaćene u 2022.

Isplate kamata iz obrnutih repo operacija porasle su sa 41,9 milijardi na 104,3 milijarde dolara.

Fedov prihod od kupljenih obveznica zadržao se pak više manje na razini iz 2022. godine i iznosio je 163,8 milijardi dolara.

Prema zakonu, Fed dobit uplaćuje u državnu riznicu. Uz kamate na obveznice, njegov su izvor prihoda i usluge koje pruža financijskom sustavu. Proteklih godina ostvario je značajnu dobit zahvaljujući vrlo niskim kamatnim stopama i velikom obvezničkom portfelju.

Fedov ogranak u St. Louisu napomenuo je u prošlogodišnjem izvješću da će možda ponovo moći uplatiti novac u državnu riznicu tek za nekoliko godina.

Kada posluje s gubitkom, američka središnja banka može kreirati novac za potrebe financiranja poslovanja, što znači da se ne suočava s preprekama u poslovanju.

Fed se tako pridružio središnjim bankama drugih velikih svjetskih gospodarstava koje su zbog podignutih kamatnih stopa prošlu godinu zaključile u ′debelom′ minusu, uključujući Europsku središnju banku, njemački Bundesbank i švicarsku središnju banku SNB.