Na ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi, koju je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte ove se godine našlo 13 hrvatskih tvrtki.

Zauzevši 1. mjesto među hrvatskim i 1. mjesto među tvrtkama regije, te napredujući s 22. na 11. mjesto na listi 500 srednjoeuropskih tvrtki najbolji plasman i ove godine pripao je Agrokor Grupi s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje. Procjenjuje se da će konsolidirana grupa na godišnjoj razini generirati u idućim godinama preko 7 milijardi eura prihoda što bi Agrokor svrstalo u top 10 Srednje Europe. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka popela se za jedno mjesto te se pozicionirala na 11. mjestu, dok je od osiguravatelja najbolji plasman ostvarilo Croatia osiguranje zauzevši 21. mjesto.

Desetu godinu u nizu, Deloitte je proveo analizu najvećih tvrtki iz 18 zemalja Srednje Europe i Ukrajine (najvećih 500 tvrtki, 50 banaka i 50 osiguravajućih društava). Sve tvrtke uvrštene u 500 vodećih ostvarile su zajedno 685 milijardi eura prihoda, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na lanjskih 682 milijardi eura.  Da bi se uvrstile na ovu listu, tvrtke su trebale ostvariti minimalni prag od 473 milijuna eura (3% više nego protekle godine) koliko iznosi prihod 500-te rangirane kompanije.

„Unatoč značajnim postotnim promjenama u razini prihoda, najveće tri kompanije zadržale su svoja mjesta na ljestvici. Najveća kompanija Srednje Europe i dalje je poljska naftna tvrtka PKN Orlen s 21,1 milijardi eura prihoda od prodaje. Na drugom mjestu je mađarski MOL s 13,3 milijardi eura prihoda, dok je na trećoj poziciji i dalje češka Škoda (11,5 milijardi eura)" navodi Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteovom odjelu za reviziju, te nastavlja, „Poljske tvrtke su nastavile dominirati Deloitteovom ljestvicom 500 najvećih te čine više od jedne trećine ukupnog broja tvrtki koje su se ove godine uvrstile na ljestvicu".

Na listu 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi ove se godine plasiralo 40 tvrtki iz Adria regije1 od kojih je sedam novih i četiri manje nego 2014. Među sedam novih tvrtki na ovogodišnjoj ljestvici nalaze se: HSE Group, Mercator-S, JP Srbijagas, Zagrebački holding, Nelt Co., Podravka te Lidl Croatia. Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (17) iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska s 13 tvrtki te Srbija sa 7. Za razliku od prošle godine, kada je imala 4 predstavnika na listi, BiH ih ove godine bilježi 2, a Makedonija 1.

Tri najveće tvrtke iz Adria regije ove su godine Agrokor grupa s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa s 3,8 milijardi eura prihoda i Mercator grupa koja je lani ostvarila 2,6 milijardi eura prihoda. INA je zabilježila pad prihoda od 20% zbog niže prodaje prirodnog plina i ukupno niže prodaje naftnih derivata i pada cijena derivata te je 2015. završila na 4. mjestu u regiji i 53. na ukupnoj listi.

Hrvatske tvrtke na listi i ove godine dolaze uglavnom iz energetskog sektora (4) te iz potrošačkog sektora i transporta (7). Za Agrokorom na 11. i Inom na 53. mjestu ove godine slijedi Konzum, koji se našao na 91. mjestu. Za njima slijede HEP (93.), Roglić Group (143.), T-HT Group (232.), HEP-Operator (244.), Atlantic Grupa (312.), Adris Grupa (318.), Petrol Croatia (358.), Zagrebački holding (451.), Podravka (477.), Lidl Croatia (484.). U odnosu na prošlogodišnju godinu, Podravka je s 496 milijuna eura prihoda u 2015. ove godine ušla u društvo 500 najvećih Srednje Europe. Uz Podravku treba istaknuti i Lidl Croatia koji se s rastom prihoda od 13,1 % uvrstio na 484. mjesto ljestvice.

Osim liste 500 najvećih tvrtki, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravajućih društava. „Kao i prošle godine, prvo mjesto i dalje pripada poljskoj PKO BP bank uz rast ukupne aktive od 7,4% u odnosu na 2014. godinu. Od hrvatskih banaka Zagrebačka banka zabilježila je najveći rast aktive (6,9%) u odnosu na prethodnu godinu te se pozicionirala na 11. mjestu s imovinom od 16,8 milijardi eura,, navodi Uroš Kalinić, direktor u Deloitteovom odjelu za financijsko savjetovanje, te nastavlja „Prethodnih su godina Hrvatska i Slovenija imale u prosjeku sedam banaka među 50 najvećih, dok su posljednje četiri godine na listu ušle samo četiri." Privredna banka Zagreb je na 25. mjestu s imovinom od 10,3 milijardi eura, Erste banka na 31. mjestu s imovinom od 8,9 milijardi eura, dok se iz Slovenije NLB Group plasirala na 19. mjesto, s imovinom od 11,8 milijardi eura.

„Među osiguravateljima već petu godinu za redom nije bilo značajnijih promjena u strukturi najvećih igrača. Na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarenih 4,4 milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Što se tiče osiguravatelja iz Hrvatske, najbolji plasman i dalje ima Croatia osiguranje na 21. mjestu regionalne ljestvice s ostvarenih 388,5 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije, a slijedi ga Allianz Zagreb koji je ove godine 49. na listi s 155,8 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije" ističe Vanja Vlak, direktor u Deloitteovom odjelu revizije.

Na trenutnu sliku donekle utječu nepovoljni rezultati tvrtki iz sektora energije i resursa, koji i dalje trpi posljedice pada cijena nafte i ugljena. Nasuprot tome, tvrtke iz sektora proizvodnje ostvarile su visoki rast od 7,4%, kao i one iz potrošačkog sektora i transporta, kod kojih je rast iznosio 4,1%. Izrazito brzi rast prihoda u sektoru proizvodnje najvećim dijelom je posljedica rasta automobilske industrije s prosječnim povećanjem prihoda od 12,9%. Dva su sektora s izostankom većeg rasta posljednjih godina pokazala ohrabrujuće znakove. Tako je najveće povećanje prihoda, koje doseže čak 19%, zabilježeno u građevinarstvu. Znanost života i zdravstvo također bilježe povećanje prihoda uz srednju vrijednost od 5,7% u 2015. godini.  

Podaci za prvo tromjesečje 2016. godine govore o mogućem zaustavljanju uglavnom pozitivnih kretanja zabilježenih 2015. godine, s obzirom na prosječan pad prihoda u prvom tromjesečju 2016. godine od 3,3 posto, izraženo u eurima. „Promatrajući ukupnu sliku koju pruža analiza ovogodišnje rang-ljestvice, može se zaključiti da je 2015. godina bila relativno dobra godina za najveće srednjoeuropske tvrtke", naglašava Marina Tonžetić. „Ipak, tromjesečni rezultati i makroekonomski podaci govore o blagom padu entuzijazma. No, valja naglasiti da prvo tromjesečje nije uvijek točan pokazatelj za cijelu godinu."