ZG holding osnovao dva društva za upravljanje vlastitim nekretninama. Zagrebački holding registrirao je dva društva kojima je cilj upravljanje nekretninama. Zagrebačko investicijsko društvo (ZID) dobilo je odobrenje Hanfe i jedini mu je cilj osnivanje zatvorenog nekretninskog fonda (ZNF) s javnom ponudom koji bi trebao početi funkcionirati sljedeće godine. U novi bi fond trebale ući brojne nekretnine Zagrebačkog holdinga, ali ne i najatraktivnije - Zagrepčanka, čija polovica se prodaje, i Gredelj. S druge strane osnovano je dioničko društvo Zagreb Centrum s temeljnim kapitalom od pet milijuna kuna koje je zaduženo samo za jedan projekt - gradnju novog centra Zagreba na području Gredelja i Paromlina uz sadašnji željeznički kolodvor u Zagrebu.

Na čelu Milan Trbojević
U njegov sastav trebalo bi biti preneseno zemljište Gredelja i Paromlina. U Upravi Zagrebačkog holdinga o osnivanju ZNF-a i Zagreb Centruma još su vrlo tajnoviti, ali na čelu tvrtke i fonda postavljen je Milan Trbojević, bivši ravnatelj Porezne uprave. On je za Poslovni dnevnik potvrdio registracije oba društva, ali je više detalja mogao iznijeti samo za nekretninski fond. Osim cilja upravljanja nekretninama, oba društva imaju i politički cilj - javna ponuda za fond se sigurno planira prije izbora, a neslužbeno se može doznati da će se ista stvar dogoditi i sa Zagreb centrumom. I u Zagrebačkom holdingu već je izražena sumnja da će oba društva biti uspješna te da je dovoljna jedna javna ponuda, ali Trbojević ih smatra odvojenim projektima kojima je zajamčen uspjeh. Za oba projekta još se veže mnogo nepoznanica - ne zna se koje će nekretnine ući u ZNF, a što se tiče Zagreb Centruma, ne zna se na koji način i kako će projekt biti realiziran. Poznato je, međutim, da će u nekretninski fond ulagati Zatvoreni mirovinski fond koji je za svoje radnike osnovao također Zagrebački holding. "Upravo osnovano Zagrebačko investicijsko društvo osnovat će Zatvoreni nekretninski fond s javnom ponudom. Već sljedeće godine objavit ćemo javnu ponudu za kupnju dionica koje će zatim biti izlistane na burzi. Još nije odlučeno hoće li u fondu Zagrebački holding zadržati većinski ili samo kontrolni udio. Naša velika prednost u odnosu na ostale zatvorene nekretninske fondove bit će što ćemo već pri javnoj ponudi imati značajne nekretnine u svom vlasništvu koje će nam prenijeti Zagrebački holding. Vjerujemo da će interes biti velik i već smo razgovarali s bankama koje su zainteresirane za kupnju. Odlučili smo ići na fond upravo zbog transparentnosti", rekao je Milan Trbojević za Poslovni dnevnik.

Pod vodstvom Ljubičića
Nekretninski fond bavit će se kupoprodajom nekretnina i isključivo na taj način donositi dobit dioničarima jer im je zabranjeno ulaganje u gradnju. O Zagreb Centrumu Trbojević nije mogao detaljnije govoriti jer taj projekt vodi osobno predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić koji nam se nije javio do zaključenja broja. Jasno je, međutim, da se preko Zagreb centruma misli graditi na najatraktivnijoj lokaciji u Zagreb, na kojoj samo na Gredeljevo zemljište otpada 130.000 četvornih metara nominalno vrijednih 100 milijuna eura. Za nove projekte Zagrebačkog holdinga u fondovskoj industriji postoji još dosta nepoznanica, poput toga da nam nitko nije mogao odgovoriti zašto se osnivaju dva odvojena društva. Plan o prodaji udjela javnom ponudom prije izbora kako bi se zajamčio uspjeh na izborima neki analitičari s kojima smo razgovarali već smatraju promašenim konceptom u sadašnjoj situaciji financijske krize i kada je povjerenje u Zagrebački holding vrlo nisko. Nekretninski fondovi relativno su novi oblik ulaganja u Hrvatskoj. U sadašnjoj situaciji kada se dioničko tržište nalazi u prilično volatilnom razdoblju, predstavlja, gledajući s pozicije ulaganja, nešto sigurniji oblik investiranja. U Hrvatskoj postoji šest zatvorenih investicijskih fondova za upravljanje nekretninama. Prema podacima Hanfe nekretninski su fondovi u svibnju imali vrijednost imovine u iznosu od 594,1 milijun kuna. Neki od njih većinu sredstava još ulažu u vrijednosne papire, ali će se morati prilagoditi novom zakonu koji propisuje da ZIF mora imati više od 60 posto imovine u nekretninama. Stoga je teško procjenjivati koliko će promjena ZNF donijeti na relativno novo fondovsko tržište s obzirom na tajnovitost gradske vlasti u vezi s vrijednošću i količinom ukupne imovine koja će ući u novi fond. Zanimljivo je kako je hrvatska vlada prije nekoliko godina izišla s nikada realiziranom idejom o osnivanju imovinskog fonda koji bi preuzeo sve HFP-ove funkcije i upravljao svom imovinom u vlasništvu države.