Predsjednik uprave Raiffeisen mirovinskog fonda Ivica Grbac rekao je da imovina obveznih mirovinskih fondova polako prerasta domaće tržište kapitala, posebno u pogledu ograničenja valutne izloženosti. Imovina obveznih mirovinskih fondova je u razdoblju od 2010. godine do danas narasla za 216 posto, dok je BDP kumulativno narastao za 11 posto, rekao je Grbac.

"Već 2021. bit ćemo iznad tržišne kapitalizacije trgovanih dionica na Zagrebačkoj burzi", rekao je Grbac, dodavši da su mirovinski fondovi ispunili jednu od svojih zadaća a to je razvoj domaćeg tržišta obveznica, u kojem je uvođenje eura iduća faza.

Po njegovim riječima, ulaskom Hrvatske u eurozonu valutni rizik će se dodano smanjiti. No, smatra da ulazak u eurozonu ima daleko veći značaj od samog smanjenja valutnog rizika, jer će imovina mirovinskih fondova postati značajno likvidnija.

Vezano uz kreditni rizik, Grbac je rekao da mirovinski fondovi u Hrvatskoj imaju najveći udio imovine uložen u instrumente duga Hrvatske. Svaka zemlja, naveo je, ima svoje specifične rizike ulaskom u eurozonu.

"Vrijeme ulaska u eurozonu je bitno pa možemo zaključiti da je termin ulaska u ERM II vrlo povoljan. Ako baš moramo procijeniti smanjuje li se ili raste kreditni rizik ulaskom u eurozonu, mislim da je odgovor već ponudio Fitch koji je u zadnjoj reviziji rejtinga napisao da bi ulazak u eruozonu povećao hrvatski rejting za dvije razine", istaknuo je Grbac.

Član Uprave RBA mirovinskog fonda Gordan Šumanović rekao je da će dugoročne obveze hrvatskih fondova biti namirene u euru, ako euro uvedemo u planiranim rokovima.

"Što se tiče internacionalizacije portfelja, ona je većim dijelom već u tijeku, pogotovo zadnje dvije godine", istaknuo je Šumanović.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje kazao da je oko valutnog rizika u dugom roku sve jasno i da će se on eliminirati. S druge strane, postavio je pitanje što sam ulazak u ERM II u tom smislu znači.

Naglasio je da se središnji paritet može mijenjati nakon ulaska u ERM II, no da se to dogodilo u samo jednoj zemlji gdje je središnji paritet mijenjan između ulaska u ERM II i uvođenja eura, a to je bila Slovačka.

Po njemu Hrvatska će biti pod ogromnim srednjoročnim pritiskom u pravcu jačanja kune zbog milijardi europskog novca koji bi mogao početi dolaziti od sljedeće godine i zahvatiti razdoblje do uvođenje eura.

"Vezano uz kreditni rizik u srednjem i dugom roku uvođenje eura je pozitivno u pogledu smanjenja kreditnog rizika i konvergencije premija rizika. Kratkoročno su moguće povremene oscilacije", zaključio je Šonje.