Neto imovina domaćih obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova krajem kolovoza porasla je na 23,68 milijardi kuna što u odnosu na prethodni mjesec predstavlja porast od 0,85 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. U srpnju je imovina mirovinaca u odnosu na lipanj porasla 2,65 posto te prošlomjesečni porast zapravo predstavlja usporavanje. U ovoj je godini do kraja kolovoza imovina mirovinaca ostvarila rast od 8,6 posto dok je u istom lanjskom razdoblju njihova imovina rasla po stopi od 22,2 posto. U kolovozu je najbrže rasla imovina zatvorenih dobrovoljnih fondova (1,3 posto), dok je imovina obveznih i otvorenih dobrovoljnih fondova zabilježila rast manji od jedan posto.

Obvezni mirovinski fondovi u kolovozu su povećali ulaganja u domaću, a smanjili ulaganja u inozemnu imovinu. U domaćoj imovini i dalje najveći udio čine ulaganja u državne obveznice (13,39 milijardi kuna) koja su u odnosu na kraj srpnja smanjena za 0,13 posto. Smanjena je i imovina u municipalnim obveznicama, te zatvorenim investicijskim fondovima. Najveće smanjenje doživjela je pak imovina mirovinaca u otvorenim investicijskim fondovima gdje je zabilježen pad od 5,21 posto na 992,1 milijun kuna. Ukupna je domaća imovina mirovinskih fondova porasla 1,2 posto na 21,26 milijardi kuna.

Mirovinci ulaganja i u dionice i korporativne obveznice povećali za nešto više od dva posto, depoziti su porasli 13,7 posto na 1,64 milijarde kuna dok je imovina u kratkoročnim vrijednosnim papirima (iako skromna) porasla po najbržoj stopi od 17,7 posto na 51,1 milijun kuna.

Inozemna imovina pala je 8,9 posto na 1,32 milijarde kuna, a jedini porast "doživjela" su ulaganja u inozemne državne obveznice. Inozemna imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondovi je također tijekom kolovoza zabilježila pad dok je povećana domaća, a isti trend slijedili su i zatvoreni fondovi.