Najveći mirovinski fond na svijetu - Državni globalni mirovinski fond u koji se slijevaju norveški naftni prihodi - prošle je godine povećao ukupna ulaganja na hrvatskom tržištu kapitala za 1,4 posto na 58,8 milijuna dolara. No, najviše je povećao udjel u kompanijama koje uz dobro poslovanje karakteriziraju i kvalitetniji odnosi s investitorima. U široj javnosti poznatiji kao Naftni fond, norveški investicijski div s imovinom od 960 milijardi dolara ima udjele u 12 hrvatskih kompanija.

To su Adris, AD Plastik, Arena Hospitality Group i Atlantic, zatim Dalekovod, Hrvatski telekom (HT) i Ledo te Petrokemija, Podravka, Valamar Riviera, Viro te Zaba. Kako stoji u godišnjem izvješću objavljenom ovoga tjedna, zaključno s 31. prosincem 2018. vrijednost ulaganja u Hrvatsku iznosila je 502 milijuna kruna, odnosno 58,8 milijuna dolara. Radi se o blagom povećanju od 1,4 posto s obzirom da je vrijednost ulaganja 2017. iznosila 495 milijuna kruna.

Hrvatska je tako među tzv. graničnim tržištima pozicionirana na sredini ljestvice po interesu Naftnog fonda. Vrh te ljestvice drži Slovenija s uloženih 5,4 milijarde kruna. Međutim, fond primarno ulaže u slovenske obveznice - 4,7 milijardi kruna - dok u slovenskim dionicama ima 617,5 mil. kruna. Kod Hrvatske je situacija dijametralno suprotna jer su Norvežani odlučili uložiti ugrubo podjednaki iznos u obje klase imovine.

U hrvatske obveznice fond je uložio 203,8 mil. kruna, odnosno 23,5 mil. dolara dok vrijednost hrvatskog dioničkog portfelja doseže 298,4 mil. kruna (34,4 mil. dolara).Što se tiče prošle godine, najveće povećanje udjela zabilježeno je kod Podravke gdje je vrijednost udjela skočila sa šest milijuna iz 2017. na 30 mil. kruna što je preračunato, 3,5 mil. dolara. U koprivničkoj kompaniji Norvežani sada drže 0,85 posto udjela. Podaci kazuju i da je Naftni fond od 2017. prisutan u vlasničkoj strukturi Atlantica kupivši dionica za 39 milijuna kruna. No, prošle godine taj je udjel povećan na 61 milijun kuna odnosno 1,2 posto udjela. Povećanje je vidljivo i kod pulske Arene, sa 23 milijuna kruna u 2017. na 35,6 milijuna kruna u prošloj godini, a lani je i kupljen udjel u Valamaru za više od četiri milijuna kruna.

Uvjerljivo najveći udjel po vrijednosti među hrvatskim kompanijama norveški investicijski div drži u Adrisu, malo više od jedan posto dionica vrijednih 93 milijuna kruna što je 12 posto manje nego godinu ranije. Fond je nastavio smanjivati i udjel u HT-u, na 0,4 posto dionica vrijednih 65 milijuna kruna što je 40 posto niže nego prethodne godine. Inače, norveški udjel u HT-u vidljivo opada od 2015. kada je iznosio 144 milijuna kruna.

Udjel u AD Plastiku gdje Naftni fond drži 0,3 posto dionica smanjio se sa četiri na tri milijuna kruna. Udjel u najvećoj domaćoj banci gdje Norvežani drže 0,02 posto nije se mijenjao. Udjeli u Dalekovodu, Ledu, Petrokemiji i Viru više-manje su simbolični. Razlog povećanja ulaganja Naftnog fonda u navedenim hrvatskim kompanijama nije poznat. "Politika je fonda da ne komentira pojedinačna ulaganja ili kompanije", poručio nam je Thomas Sevang, direktor korporativnih komunikacija.

No, Zagrebačku burzu veseli makar i relativno malo povećanje interesa stranih investitora za hrvatske dionice, kaže predsjednica Uprave Ivana Gažić. "Istaknuli bismo da se u dva slučaja radi o kompanijama koje su svojevoljno prihvatile najviše standarde izvještavanja i korporativnog upravljanja ulaskom u Prime tržište Zagrebačke burze, što sigurno nije slučajnost. Također, sve tri kompanije ostvaruju dobre poslovne rezultate i inače su u velikom fokusu investitorima te su redovno među najlikvidnijim izdanjima.

Dionica Atlantica također je u 2018. dobila nagradu Zagrebačke burze za najveći porast cijene, a dionica Valamar Riviere nagradu za najveći promet", naglasila je Gažić. Na pitanje koliko je domaće tržište, s obzirom na iznimno smanjenu likvidnost, privlačno ovako velikim ulagačima, članica Uprave N3 Capital Partnersa Maja Bešević Vlajo ističe kako su valuacije na domaćem tržištu ipak nešto atraktivnije u odnosu na zapadnoeuropska tržišta, a s obzirom na izrazito dugoročnu investicijsku strategiju fonda, ne treba čuditi da ga ne smeta niska likvidnost tržišta.

"Međutim, ovo su i dalje relativno mali iznosi ulaganja. Također, kompanije gdje je Naftni fond povećao udjel imaju relativno kvalitetno korporativno upravljanje, što je jedan od preduvjeta za ovog investitora", tumači Bešević Vlajo. "Izrazito niska likvidnost doista jest veliki problem našeg tržišta, međutim vjerujem kako dobri poslovni rezultati u kombinaciji s visokom razinom korporativnog upravljanja neće proći nezapaženo kod stranih investitora", dodala je.

Valja naglasiti kako je Naftni fond povećao ulaganja na hrvatskom tržištu u godini kada je prošao "bos po trnju". Naime, ulaganja u svjetske dionice vrijedna 5,47 bilijuna kruna lani su fondu donijela negativan rezultat od 9,5 posto, a ukupno je fond ostvario pad vrijednosti imovine od 6,1 posto. To je drugi najlošiji godišnji rezultat od 1998. godine. Pojedinačno najvredniji dionički udjel od 64,7 milijardi kruna fond je lani držao u Microsoftu.