U zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima 11.449 članova. Medijska nagađanja o tome da je u pripremi prijedlog prema kojemu bi poslodavci koji za svoje djelatnike osnuju dobrovoljni mirovinski fond bili oslobođeni dijela poreza na temelju uplata zasad nisu potvrđena, piše mjesečnik Banka u novom broju, u posebnom prilogu o mirovinskim fondovima. To je stara priča čija bi realizacija sigurno potaknula osnivanje zatvorenih mirovinskih fondova, no i bez olakšica za poslodavce broj takvih fondova se povećava i trenutačno ih je dvanaest. Najnoviji je primjer tvrtka Viro koja je za svoje zaposlenike u suradnji s AZ dobrovoljnim mirovinskim društvom osnovala zatvoreni fond, a u pripremi je i početak rada fonda Sindikata hrvatskih željezničara pod upravljanjem Raiffeisenova društva. Ukupan je broj članova krajem ovogodišnjeg lipnja u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao za 35%, odnosno na ukupno 11.449 člana. Imovina zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova je s nešto manje od 30 mil. kuna porasla na 85,72 mil. kuna, što znači da je prosječna neto imovina po članu porasla s 3.500 na preko 7.400 kuna. Nedavno usvojene zakonske izmjene pooštrile su ograničenja ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova, što je, naravno, razočaralo mirovinska društva. Izjednačena su, naime, ulaganja obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, iako je u prvoj verziji zakona, objašnjavaju u Allianz ZB-u, postojalo jasno razgraničenje između limita za te dvije vrste fondova. Prvotnim su rješenjima bili zadovoljni i ona su upravo bila na tragu zahtjeva mirovinskih fondova koji su se odnosili na razgraničenja i dodatnu liberalizaciju ulaganja dobrovoljnih fondova. "Tekst koji je izglasan i koji u zakonskim ograničenjima ulaganja imovine izjednačava obvezne i dobrovoljne fondove korak je natrag u razvoju proizvoda dobrovoljne mirovinske štednje, donesen je bez rasprave i nije nam jasno kako je tako formuliran članak ušao u konačni tekst zakona", ogorčeni su u AZ-u.