U strukturi imovine domaći novčani fondovi povećali ulaganje u depozite. Novčani fondovi su jedini u domaćoj fondovskoj industriji povećali svoju imovinu u svibnju u odnosu na siječanj te su zabilježili rast depozita u strukturi svoje imovine, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Nepovoljno razdoblje za ulaganje u dionice očekivano im je dalo poticaj te je njihova imovina prošli mjesec iznosila 4,9 milijardi kuna, što je za milijardu i pol više u odnosu na siječanj. Depoziti su se u strukturi imovine istovremeno povećali za 1,2 milijarde kuna. Kratkoročni vrijednosni papiri u strukturi imovine novčanih fondova smanjili su se za tri puta. Dionički fondovi su s druge strane smanjili imovinu za 4 milijarde kuna. Zanimljivo je kako u strukturi njihova ulaganja dionice s inozemnih tržišta zauzimaju veći udio u ukupnoj imovini, što je promjena u odnosu na siječanj.

Širenje svijetom
Inozemne dionice sudjelovale su sa 3,35 milijardi kuna, dok su domaće u ukupnoj imovini sudjelovale u vrijednosti od 3,2 milijarde kuna. Udjel inozemnih dionica povećao se u ukupnoj imovini za 2 posto, dok je udjel domaćih u ukupnom udjelu povećan za 0,6 posto. Financijska kriza i korekcija koja je zahvatila gotovo sve europske burze utjecala je na smanjenje imovine fondova. "S obzirom na korelaciju sa svjetskim tržištima te zbog pada likvidnosti i utjecaja postroženih regulatornih okvira bilo je vrlo teško očekivati da se sva navedena događanja neće odraziti i na pad optimizma domaćih ulagača, što je rezultiralo znatnim povlačenjima sredstava uloženih u otvorene investicijske fondove", tvrde iz Raiffeisen Investu. Dominik Lice, predsjednik Uprave HPB Investa, tvrdi da smanjenje nije veliko s obzirom na korekciju i volatilnost koja je zahvatila financijsko tržište. "U posljednjih je mjesec dana došlo do stabilizacije pa su neki fondovi zabilježili beznačajni gubitak", tvrdi Lice, objašnjavajući kako su se fondovi obranili diverzifikacijom svojih portfelja. Naime, struktura portfelja dioničkih fondova uglavnom je okrenuta prema domaćem tržištu koje je u posljednjih pola godine suočen, kao uostalom i sve burze u Europi, korekcijom koja je spustila cijenu dionica što je kao posljedicu imalo smanjenje imovine mješovitih i dioničkih fondova. Inozemne dionice čine trećinu ukupne imovine dioničkih fondova. Najveću imovinu zabilježio je novčani fond ZB plus od 2,4 milijarde kuna. U siječnju je taj fond imao 1 i pol milijardu neto imovine.

Defanzivni sektori
Lice tvrdi da će volatilnost tržišta potrajati još neko vrijeme, ali da je diverzifikacija portfelja jedan od odgovora fondovske industrije na moguće rizike koju nosi potres na financijskom tržištu. U Raiffeisen Investu tvrde da su se na korekciju pripremili ulažući u defenzivne sektore, ponajprije prehrambeni, ali i u one sektore ili dionice gdje bi kroz procese konsolidacije moglo doći do preuzimanja.Tu se ističe turizam, ali i neki drugi sektori i kompanije, naglašavaju u RBA Investu. Investicijski fondovi u svibnju lani ostvarili su neto imovinu od ukupno 20,5 milijardi kuna.

Udio izvedenica u imovini OIF-ova rastao tri puta
Zabilježen je i velik rast izvedenica u strukturi ukupne imovine fondova. Njihova je vrijednost uvećana za gotovo tri puta iako one i dalje zauzimaju prilično skromnu vrijednost u ukupnoj imovini. Dionički su fondovi gotovo udvostručili vrijednost derivata u odnosu na siječanj, na 4,1 milijun kuna, dok je s druge strane kod mješovitih fondova zabilježen čak i minus od 7000 kuna u tom segmentu. Fondovska industrija dulje je vrijeme tražila uvođenje derivata kao jedan od financijskih instrumenata koji bi joj pomogao da što lakše prebrodi globalnu financijsku krizu.