Godina na izmaku bila je prava noćna mora za gotovo sve vrste ulaganja na tržištima kapitala. Gubitke zbrajaju i ulagači u domaće investicijske fondove. Provjerili smo kako su se hrvatski fond menadžeri nosili s globalnim trendovima i kako su ulagači reagirali na gubitke.

Financijske investitore ove godine pogodila je ′savršena oluja′ te je zahvatila većinu globalnih tržišta i glavne klase imovine. Obično vrijedi pravilo da cijene dionica rastu dok cijene obveznica padaju, no specifična situacija s visokom inflacijom i strahom od recesije ove godine dovela je do pada cijena i dionica i obveznica na svjetskim tržištima.

U takvim okolnostima menadžeri hrvatskih investicijskih fondova nisu imali puno prilika za zaradu pa im je glavna preokupacija bila kako da smanje gubitke. Loši rezultati narušili su povjerenje ulagača, što je u konačnici dovelo do značajnog povlačenja kapitala.

Zahvaljujući osjetnom padu vrijednosti udjela i bijegu kapitala, neto imovina fondova u godinu dana smanjena je za više od pet milijardi kuna. Pritom su najveći egzodus kapitala doživjeli obveznički fondovi, u kojima je plasirano najviše privatnog novca. Prema podacima Hanfe, krajem listopada vrijednost neto imovine obvezničkih fondova iznosila je 10,8 milijardi kuna, što je 4,7 milijardi kuna ili 30 posto manje nego u istom mjesecu lani.

Dionički fondovi

Za razliku od 2021., u kojoj je većina dioničkih fondova ostvarila impresivne rezultate, ove godine među fondovima visokog rizika prevladavali su gubitnici. Od 27 aktivnih dioničkih fondova, u promatranom razdoblju (od početka godine do 16. prosinca) samo su dva izbjegla gubitke.

Uvjerljivo najbolji rezultat ostvario je fond Generali energija s prinosom od početka godine od 15,2 posto. Fond koji pretežno ulaže u dionice izdavatelja koji posluju u sektoru energije i sirovine već drugu godinu zaredom bilježi snažan rast na krilima skoka cijene energenata.

U plusu je bio još samo fond Capital Breeder jer je uspio pobijediti negativne trendove na europskim dioničkim tržištima. Ovaj rezultat nadovezuje se na prošlogodišnji trijumfalni prinos od 36 posto, što je ovom fondu, koji pretežno ulaže u dionice hrvatskih i slovenskih kompanija, osiguralo najviši prosječni petogodišnji prinos od 9,25 posto.

Većina preostalih dioničkih fondova u 2022. bilježi minuse u rasponu od pet do 15 posto, a nekolicina je potonula više od 20 posto. Katastrofalni gubitak od 56,4 posto pretrpio je Generali Nova Europa, fond koji pretežno ulaže u dionice financijskog sektora u Hrvatskoj i regiji srednje i istočne Europe.

Među istaknutim gubitnicima našao se i fond InterCapital Global Technology s minusom od gotovo 40 posto. Nakon solidnog početka poslovanja u prošloj godini fond orijentiran na dionice globalnih tehnoloških kompanija ove godine pogodila je snažna korekcija u ovom sektoru.

Mješoviti fondovi

Niti mješoviti fondovi, koji kombiniraju ulaganja u dionice, obveznice i ostale brzo unovčive vrijednosne papire s ciljem uravnoteženja portfelja, nisu opravdali očekivanja ulagača. Ni jedan fond iz ove kategorije nije uspio ostvariti pozitivan rezultat. Najbliži tom cilju bio je fond Erste Green Multi Asset, ali zadržao se na minusu od 4,57 posto.

Većina mješovitih fondova bilježi pad vrijednosti udjela u rasponu od osam do 12 posto. Najveći gubitnik je fond ZB Global 70 s prinosom od -17,6 posto. U portfelju ovog fonda najveće udjele imaju plasmani u dionice Erste banke i obveznice Republike Hrvatske.

Veliki gubitnik je i HPB Global, fond koji je najveći dio kapitala plasirao u hrvatske i rumunjske obveznice te dionice Končar D&ST-a, Fortineta, Bureau Veritasa i Alphabeta.

Obveznički fondovi

Većina obvezničkih fondova već drugu godinu zbraja gubitke, a ova godina bila im je puno gora nego prošla. Zaoštravanje monetarne politike središnjih banaka dovelo je do ubrzanog rasta kamatnih stopa, što je rezultiralo snažnim padom cijena obveznica.

Pritom su najveći gubitnici bili fondovi koji ulažu u obveznice izdavatelja s nižim kreditnim rejtingom. Od 17 aktivnih obvezničkih fondova samo tri su uspjela ostvariti pozitivan rezultat, a najbolje je radio fond Eurizon HR Dollar Bond s prinosom od 1,76 posto. Ovaj fond pretežno ulaže u državne obveznice SAD-a.

Na drugoj strani bio je fond Erste Adriatic Bond s gubitkom od 15,9 posto. Najveći dio portfelja ovoga fonda čine državne obveznice RH. Među istaknutim gubitnicima su i fondovi InterCapital Bond, Eurizon HR Bond fond, Raiffeisen Classic i Eurizon HR Conservative 10 fond s padom vrijednosti udjela višim od 10 posto.