Tek krajem svibnja imovina fondova vratila se blizu 20 milijardi kuna. Ukupna imovina svih 83 aktivnih otvorenih investicijskih fondova krajem svibnja porasla je na 19,7 milijardi kuna te se tako približila granici od 20 milijardi. Krajem prosinca u fondovima je bilo uloženo 880 eura PC (PC - per capita). Krajem travnja imovina PC iznosila je 592 eura, a krajem svibnja 604 eura. Ako se izuzmu novčani fondovi, gdje su ulagači većinom pravne osobe, imovina prema kriteriju PC-a je krajem svibnja iznosila 455 eura. U svibnju je tako prvi put u 2008. zabilježen rast ukupne imovine fondova s javnom ponudom. Imovina fondova je tako u mjesec dana porasla za 340 milijuna kuna što je rast od 1,7 posto u odnosu na travanj. Imovina je porasla svim grupama fondova izuzev obvezničkih koji su zabilježili lagan pad. Rast imovine u svibnju možemo pripisati smirivanju negativne situacije na domaćem tržištu.

Pad u 12 mjeseci
U godini dana ukupna imovina fondova bilježi pad od 6,2 milijarde kuna, odnosno od 23,9 posto. U odnosu na šest mjeseci prije (kraj studenog 2007.) imovina fondova pala je za nešto više od 5 milijardi kuna, odnosno za 20,4 posto. U svibnju su najveći rast imovine zabilježili dionički fondovi (203 milijuna kuna, 2,5 posto) a slijede ih novčani (103 milijuna kuna, 2,2 posto) te mješoviti fondovi (59 milijuna kuna, 1 posto), dok se imovina obvezničkih fondova smanjila (-24 milijuna kuna, -3,7 posto). Imovina dioničkih fondova krajem svibnja iznosila je 8,2 milijarde kuna. Imovina novčanih fondova bila je 4,8 milijardi. U promatranom razdoblju njihova je imovina najviše porasla jer su se ulagači povukli u sigurne novčane fondove. Najmanji rast imovine u travnju bilježe mješoviti fondovi čija je imovina završila na 5,9 milijardi kuna. Ukupna imovina svih obvezničkih fondova krajem svibnja iznosila je 623 milijuna kuna. Tržišni udio koji su izborili dionički fondovi je porastao te je krajem svibnja iznosio 41,8 posto, mješoviti su na drugome mjestu sa 30,4 posto tržišnog udjela. Novčani fondovi povećali su svoj udio na 24,7 posto, dok su obveznički pali na 3,2 posto tržišnog udjela.

Fondovi milijarderi
Prema podacima od kraja svibnja, četiri društva upravljaju s imovinom većom od milijarde kuna. Društvo za upravljanje koje upravlja s najvećom imovinom u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom od 7 milijardi kuna je ZB Invest. Slijedi PBZ Invest koji upravlja sa 4 milijarde, Raiffeisen Invest pod upravljanjem ima 2,5 milijardi kuna. Posljednji "milijarder" je Erste Invest koji upravlja sa 1,7 milijardi, dok HPB Invest slijedi s imovinom od 959 milijuna kuna. Prvih pet prema imovini ukupno zauzima 83,1 posto tržišnog udjela. Ostalih 15,9 posto tržišnog udjela je raspoređeno među ostalih 19 većinom nebankarskih društava.


Rast imovine ZB aktiva
Apsolutni pad ili rast imovine viši od 100 milijuna kuna u svibnju nije zabilježio nijedan fond. Najviše je imovina porasla dioničkom ZB aktivu (+85 milijuna), dok najveći pad kod dioničkih od 30 milijuna bilježi KD Victoria. Kod mješovitih je imovina najviše porasla ZB globalu (19 milijuna) i HPB globalu (+15 milijuna), dok najveći pad od jedan milijun kuna bilježi Raiffeisen Balanced. Kod obvezničkih se s padom imovine od 23 milijuna ističe PBZ Bond, dok su svi ostali zabilježili promjenu imovine, manju od jednog milijuna kuna. Kod novčanih je imovina najviše porasla Raiffeisen Cashu i PBZ Novčanom za 63, odnosno 48 milijuna kuna, dok najveći pad od "skromnih" 25 milijuna bilježi PBZ Euro Novčani.

Iztok Likar, www.hrportfolio.hr