Imovina se alocira među različitim regijama kao i unutar samih regija različitim kompanijama. Prekjučer je održano predstavljanje "fonda fondova" Prospectus Global Equityja, otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom. Tom je prilikom najavljeno i da će društvo uskoro osnovati i dionički fond kojim bi se ulagalo u dionice unutar regije te još jedan mješoviti fond koji bi s radom trebao započeti 2008. godine. Tim fondom upravlja Prospectus Invest - društvo za upravljanje investicijskim fondovima čiji je osnivač tvrtka Dr. Leopold Speht Beteiligungs und Vermögensverwaltung GmbH sa sjedištem u Beču. Prospectus Global Equity potencijalnim investitorima predstavlja mogućnost ulaganja manjih iznosa u velik broj najkvalitetnijih svjetskih vrijednosnica, prvenstveno dionica te je namijenjen svima koji žele investirati sredstva na dulji rok radi ostvarivanja visoke stope prinosa. Investicijski savjetnik Društva za ulaganja u strane vrijednosnice je tvrtka Weisenhorn & Partner sa sjedištem u Beču, a banka skrbnik je Raiffeisenbank Austria d.d.
Bolja alokacija sredstava.
Cilj fonda je prije svega svojim ulagateljima ponuditi ulaganje u investicijske fondove koji ulažu u dionice vodećih svjetskih kompanija, atraktivan prinos na uložena sredstva, profesionalno upravljanje sredstvima investitora uz niže transakcijske troškove, stalnu mogućnost unovčenje te dostupnost i jednostavnost ulaganja. Johann Weisenhorn, direktor društva Weisenhorn & Partner, izjavio je kako je cilj fonda prije svega alokacija sredstava. "Imovina se alocira među različitim regijama uključujući SAD i tržišta u razvoju. Međutim, imovina se alocira i unutar samih regija kroz kompanije. Na taj način rizik je reduciran, a dobit optimalna", izjavio je Weisenhorn.Kako tvrde iz Prospectusa, više je razloga za ulaganje u novi fond. Prije svega riječ je o relativno novom proizvodu na domaćem tržištu koji nudi između ostalog i dvostruku disperziju rizika te različitost ulaganja - ulaže se u države, sektore te tipove fondova.Najmanje 60 posto neto imovine fonda ulaže se u investicijske fondove koji ulažu pretežno u dionice vodećih inozemnih kompanija dok se najviše 10 posto neto imovine fonda u dionice uvrštene na burzama ili organiziranim tržištima u državama članicama EU, SAD-u i Japanu. Roman Marx, izvršni direktor JPMorgan Asset Managementa objasnio je kako se isplati ulagati u fond iako je riječ o znatno manjim prinosima nego kod primjerice ulaganja u nekretnine. "Dok je kod fonda prinos jednak 6 do 9 posto, a kod nekretnina može iznositi i do 20 posto, važno je držati se one stare da se sva jaja ne bacaju u istu košaru. Samo tako rizik će biti reduciran na minimum, a dobit maksimalno moguća", izjavio je Marx. Najviše 40 posto neto imovine fonda ulaže se u depozite i instrumente tržišta novca kojima se trguje na organiziranim i uređenim tržištima te u terminske i opcijske ugovore i druge financijske izvedenice isključivo radi zaštite imovine fonda. Riječ je o ekskluzivnim blue chip dionicama među koje se mogu ubrojiti top-holdinzi u svijetu poput Telefonica SA, , Nokia, BNP Paribas, Societe generale, Allianz itd.
Bez naknade.
Upravljačka naknada fonda iznosi 3,5 posto, a ulazna naknada varira o ulaganjima. Tako za ulaganja do 50.000 kn naknada iznosi 3 posto, za ulaganja od 50.000 do 200.000 kn iznosi 2 posto, za ulaganja od 200.000 do 500.000 kn je 1,5 posto te od 500.000 do 1.000.000 kn ulazna naknada iznosi 1 posto. Za ulaganja iznad milijun kuna nema ulazne naknade, a iz Prospectusa naglašavaju kako od 20. studenoga do 31. prosinca nema ulaznih naknada.
Fondovi sve popularniji i u Hrvatskoj.
Prvi otvoreni investicijski fondovi u Hrvatskoj osnovani su 1999. godine, a danas ih ima ukupno 57 i njihov se broj iz mjeseca u mjesec povećava. Ukupna neto imovina otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj krajem rujna 2006. dosegla je 13,43 milijarde kuna. Na tržištu je sada najviše dioničkih fondova, krajem rujna bilo ih je 15, a u ostalim grupama je po 14 fondova. Fondovski je biznis, prema statistikama, u nas sve popularniji, broj fondova, iznosi uplata i broj ulagača rastu, a prosječni godišnji prinosi koji su se kod nekih fondova i prešli 50 posto objašnjavaju zbog čega su na cijeni dobili dionički i uravnoteženi fondovi.
izvor: www.poslovni.hr