Nešto više od pola godine kako je zakonom omogućeno osnivanje investicijskih fondova s privatnom ponudom, Hanfa je odobrila rad njih osam. Pokrenut će ih ili već jesu društva Icam, Aureus Invest i HPB Invest, koji već upravljaju s jednim ili više javnih fondova.
Za razliku od otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u koje može ulagati tko hoće, pa čak i posve beznačajne svote, privatni su fondovi namijenjeni manjem broju tzv. kvalificiranih ulagača koji raspolažu s najmanje 750.000 kuna u gotovini te nekom drugom barem još toliko vrijednom imovinom. I što nije manje važno, takvi su ulagači u očekivanju veće zarade spremni i na veći rizik. Za razliku od javnih fondova koji ne smiju odbiti ulagača koji želi kupiti udjele, kod privatnih fondova to je moguće. Sam fond po zakonu od početka mora imati najmanje pet milijuna kuna imovine.
Društvu za upravljanje investicijskim fondovima Icam d.o.o (u vlasništvu je Interkapitala, a upravlja i javnim fondom Capital One) dosad je odobreno pokretanje šest privatnih fondova, a do kraja godine, najavljuju, zatražit će odobrenja za pokretanje još nekoliko njih.
Fond za jednog ulagača
Prvi njihov fond, Hermes, radi već tri-četiri mjeseca i trenutačno upravlja s oko 10 milijuna eura, dok je KWSO Capital Flex (ulagač je Kvarner Wiener Städtische osiguranje) još u fazi pokretanja, a imovina mu se kreće oko dva milijuna eura. Svaki od njih ima samo jednog ulagača, kojemu se prilagođava i strategija ulaganja. To je, kako kaže direktor Interkapitala Daniel Nevidal, slično vođenju portfelja od strane brokerske kuće, no ovdje se to radi kroz fond, što je mnogo transparentnije.
Ostali Icamovi fondovi kreću na jesen. Imat će, kaže Nevidal, dva pristupa - neki će biti namijenjeni većem broju, a drugi jednom ili nekoliko (pet-šest) srodnih institucionalnih investitora, kojima su u Interkapitalu gotovo isključivo orijentirani.
Visok prag ulaza
"Ciljna skupina su osiguravateljske tvrtke, velike kompanije s razvijenim financijskim poslovanjem i upravljanjem likvidnošću koje prepoznaju kvalitete asset managementa. Čak računamo da će i drugi investicijski fondovi ulagati kod nas, primjerice oni koji targetiraju određena područja u svijetu, recimo Kinu. Računamo, naravno, i na sloj imućnijih pojedinaca svjesnih potencijalnih rizika i povrata. Izvan te skupine interes je još mali jer je to ipak specijalizirani proizvod s visokim pragom ulaza. Osim toga, ne idemo na marketing. Jednostavno, kad se otvorila mogućnost pokretanja privatnih fondova, počeli smo o tome razgovarati s našim dosadašnjim klijentima.
Dosad smo u Hrvatskoj imali javne fondove s točno propisanim limitima ulaganja, u koje je svatko mogao uplatiti novac te čijim je udjelima cijena bila otprilike od 100 do 1000 kuna. Zbog zaštite malih ulagača kod javnih fondova zakon mora biti dosta konzervativan i 'čvrst'. izvor: www.business.hr