Neto imovina investicijskih fondova s javnom ponudom krajem studenog ove godine iznosila je 10,8 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi više nego početkom godine, istaknuto je na današnjem predstavljanju 10. izdanja publikacije Investicijski fondovi koju su pripremili magazin Banka.

Tijekom studenog imovina fondova je porasla za 570 milijuna kuna, najviše zahvaljujući novčanim fondovima. Studeni je i četvrti mjesec zaredom kako imovina fondova raste, a u listopadu je prvi put nakon godinu dana premašila 10 milijardi kuna. Po podacima koje su društva dostavila za publikaciju, građani u fondovima imaju oko 6,3 milijarde kuna ili 58 posto. Građani i dalje imaju najveći udjel u imovini, ali se on u nekoliko zadnjih mjeseci lagano smanjuje.

Ova će godina, kako je istaknuto, biti upamćena kao teška i iznad svega neizvjesna godina - imovina fondova je smanjena u veljači, pa opet tijekom svibnja, lipnja i srpnja, nakon čega započinje rast, ali još uvijek vrlo nesiguran. No, još teža je bila prošla godina, a podaci pokazuju da je od početka 2008. do sada imovina otvorenih investicijskih fondova pala za 19,1 milijardu kuna.

Što se tiče 2010. godine novčani fondovi su segment u koji bi se moglo ulagati, pratit će se situacija u regiji te tržištima u razvoju te na njima tražiti sreću, ističe predsjednik Uprave PBZ Investa Marko Orešković. Predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović istaknuo je pak kako će 2010. biti zanimljiva, a na domaćem tržištu ulagat će se u prehrambenu i prerađivačku industriju te tvrtke koje nisu prezadužene.

I predsjednik Uprave Erste-investa Josip Glavaš ističe kako je optimist u pogledu iduće godine koja će, kaže, biti lakša jer je likvidnost financijskog sustava visoka, što će utjecati na pad kamatnih stopa. Pad kamatnih stopa odrazit će se na smanjenje atraktivnosti ulaganja u novčane fondove, što će stvoriti novi izazov gdje i u što ulagati, kazao je. Napominje i kako to s druge strane neće biti dovoljno da se pokrene makroekonomija u RH te kako će realno gospodarstvo (brodogradnja, građevinarstvo, prerađivačka industrija) i dalje teško disati. Glavaš ističe i kako će fondovi u 2010. i dalje više ulagati u inozemstvu nego na domaćem tržištu.

Istraživanje koje je za publikaciju provedeno među fond menadžerima pokazuje kako je ovo iznimno neizvjesno razdoblje. Početak oporavka ovisi o kretanjima u svijetu, a menadžeri vjeruju da će tržišta još neko vrijeme biti nestabilna, zbog niza pitanja koje muče investitore, kao što je tajming i način izlaznih strategija nakon isteka interventnih mjera koje su velike ekonomije poduzele za oživljavanje gospodarstva.

Za hrvatsko tržište fondova, kako se navodi, važan je proces konsolidacije kroz spajanja i preuzimanja koji je još uvijek vrlo spor. Menadžeri očekuju da bi tijekom iduće godine trebalo biti više spajanja fondova istog osnivača, ali i preuzimanja manjih društava koja zbog visokih troškova i krize ne mogu osigurati stabilno poslovanje.