Protekli tjedan objavljena je statistika o imovini i strukturi ulaganja industrije investicijskih fondova te iako nije objavljeno ništa neočekivano, ipak se čini da je bila popraćena s više pažnje nego činjenica da se dioničko tržište, barem ono u Hrvatskoj, umirilo te dalo priliku mnogim dioničkim fondovima da na tjednoj razini prikažu oporavak. Je li to bilo dno pa slijedi oporavak vrlo je rano za zaključiti, oprezni su analitičari PBZ-a u tjednoj analizi fondovskog tržišta.

Gospodarske su prilike u najvećem svjetskom gospodarstvu, onom američkom, daleko od oporavka, planovi i nada postoje, no hoće li doći do realizacije tek ćemo imati prilike doznati. Iako to nema nikakve direktne veze s dioničkim tržištem u Hrvatskoj, promatrajući kretanja u drugom dijelu ove godine možemo reći da investitori na tržištu kapitala u Hrvatskoj reflektiraju globalni sentiment, tvrde u PBZ-u.

Analiza industrije investicijskih fondova i nadalje upučuje da se umanjuje imovina svih vrsta fondova pa i novčanih. Tako je imovina pod upravljanjem novčanih fondova, iako je pala manje od ukupne imovine investicijskih fondova, umanjena za 5,81 posto na 3,675 mlrd kn.

Kod novčanih fondova u PBZ-u zaključuju da su veliki korisnici ovog proizvoda imali prilike u ovom razdoblju koristiti izdašne kamatne stope na kratkoročna oročenja. Prinosi novčanih fondova nastavili su biti stabilni i uzlazni za gotovo sve novčane fondove, bez obzira na denominaciju. Ukupna imovina investicijskih fondova umanjena je u studenom za 11,63 posto na 9,88 mlrd kn. U studenom je tom padu ponovno najviše pridonio pad imovine dioničkih i mješovitih fondova, koji sada ukupno čine 5,1 mlrd kn ili 54,98 posto od ukupne imovine industrije otvorenih investicijskih fondova. Uspoređujući vrijednosti udjela na početku i kraju studenog vidljivo je da iako promjene u cijenama najviše pridonose padu i dalje su prisutni odljevi.

Teži uvjeti poslovanja koji su obilježili ovu godinu na tržištu kapitala u Hrvatskoj, a posebno u svijetu, odrazili su se na vrijednost imovine pod upravljanjem domaće fondovske industrije. Ono što je važno jest da nam preostaje konsolidacija, daljnja transparentnost i bolja informiranosti udjelničara – slijedi li fond kojem su povjerili novac zacrtanu strukturu, ali i je li prihvatljiv omjer rizika i prinosa kojeg fond pruža prema Prospektu i Statutu, zaključuju PBZ-ovi analitičari.