Mirovinski fondovi značajan su institucionalni investitor čiji investicijski potencijal kontinuirano raste. U zadnjih deset godina udjel imovine mirovinskih fondova u ukupnoj imovini financijskog sustava porastao je s nešto manje od pet na 17 posto. O njihovom investicijskom potencijalu najbolje svjedoči i podatak da imovina obveznih mirovinskih fondova čini oko 27 posto hrvatskog BDP-a.

Ukupan broj osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima iznosi njih ukupno 1.940.976 od čega se 97,98 posto nalazi u kategoriji B, dok je u kategoriji C njih 1,7 posto, a najmanje u kategoriji A, tek njih 0,32 posto.

U 2018. godini prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova u kategoriji A iznosio je 0,84 posto, u kategoriji B 1,02 posto, a u kategoriji C 2,94 posto. Od početka rada mirovinskih fondova prosječan prinos u kategoriji A iznosi 7,27 posto, u kategoriji B 5,52 posto, a u kategoriji C 5,98 posto (29.01.2019.).

Prosječna vrijednost na računu svakog člana obveznog mirovinskog fonda iznosi 51.384,14 kuna očekuje se da će taj iznos, kao i ukupan iznos imovine u obveznim mirovinskim fondovima, još nekoliko godina snažno rasti s obzirom da se u idućih nekoliko godina ne očekuju značajniji odljevi sredstava u svrhu isplata mirovina.

Najveći dio imovine uložen je u hrvatske državne obveznice, dok se, zasad ograničena, diversifikacija nastoji postići kroz izloženost različitim domaćim i inozemnim sektorima.

Izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koje su stupile na snagu početkom 2019. godine donesene su u svrhu unaprjeđenja poslovanja subjekata mirovinskog sustava, a donijet će koristi za sve članove obveznih mirovinskih fondova.

Najvažnije izmjene odnose se na: smanjenje naknada koje za svoj rad naplaćuju mirovinska društva (ulazne naknade i naknade za upravljanje), odluku o raspoređivanju novih osiguranika koji sami ne odaberu fond u fondove kategorije A na osnovu rizikom prilagođenih prinosa, obavezno ulaganje sredstava mirovinskih društava u edukaciju i jačanje financijske pismenosti građana, mogućnost prelaska osiguranika iz drugog u prvi mirovinski stup po ostvarenju prava na mirovinu, imenovanje predstavnika članova mirovinskih fondova u nadzorni odbor mirovinskog društva, detaljnije propisivanje kriterija za prepoznavanje sukoba interesa. Tome treba dodati i unaprjeđenje ulaganja i to u infrastrukturne projekte i start-upove kao nove klase imovine, ulaganja u dionice vezana uz benchmark i informiranje javnosti o odstupanjima, uređenje ulaganja u depozite/novac kod povezanih osoba i dr.

Najveći izazov svakako će biti utjecaj očekivanog rasta kamatnih stopa, koji utječe na smanjenja cijena obveznica, koje u ukupnoj strukturi čine značajan dio imovine mirovinskih fondova. Uz neizvjesnost oko usporavanja globalnog gospodarstva tu je i očekivano povećanje ulaganja u druge klase imovine odnosno povećanje diversifikacije ulaganja s ciljem smanjenje rizika. Osim toga, tu je i dugogodišnji izazov oživljavanja domaćeg tržišta kapitala. Naposljetku, cilj HANFA-e u narednom razdoblju je potaknuti korištenje principa društveno odgovornog financiranja pri investiraju imovine mirovinskih fondova.

U segmentu dobrovoljnih mirovinskih fondova postoji još značajan potencijal rasta. Imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova trenutačno iznosi 4,3 milijuna kuna (29.1.2019.), a zatvorenih 930 milijuna kuna (stanje 29.1.2019.). Posljednji dostupni podaci o broju članova za kraj prosinca 2018. govore da je u dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo nešto više od 305 tisuća članova.

Više podataka o poslovanju mirovinskih fondova moguće je pronaći na internetskoj stranici HANFA-e, u kategoriji „Publikacije", u obliku redovnih mjesečnih biltena ili statističkih izvještaja. (https://www.hanfa.hr/publikacije/mjesecna-izvjesca/)