Najveći dio sredstava namijenjen je europskim nekretninama, no zasad je nepozanto koje su zemlje u fokusu. Norveški državni mirovinski fond, The Norwegian Government Pension Fund, po prvi put u povijesti okreće se ulaganju u nekretnine za koje je na globalnoj razini spreman izdvojiti približno 40 milijardi dolara. Fond preko kojeg norveška vlada upravlja sa preko 300 milijardi dolara, uglavnom dobivenih prodajom nafte i plina, napravio je veliki zaokret pa će ubuduće investirati u znatno riskantniju imovinu. Krajem travnja vlada je poručila kako će se ulaganja u međunarodne kompanije povećati sa 40 na 60 posto ukupnih raspoloživih sredstava, a posebna pozornost trebala biti usmjerena prema malim izlistanim tvrtkama. Prema najavljenom planu, oko 1070 milijardi norveških kruna (178 milijardi dolara, 132 milijarde eura) otići će u kupnju dionica diljem svijeta, a dosad je za ovu vrstu financijske imovine bilo izdvojeno 720 milijardi kruna. I dok će 60 posto sredstva ići u kupnju dionica, ostatak je namijenjen vrijednosnim papirima s fiksnim prinosom. Među tim vrijednosnicama najzastupljenije su obveznice, posebice državne, no kako ističe direktor Fonda Martin Skancke, njihov udio bi se mogao smanjiti u korist nekretnina. U svibnju je norveški fond zaposlio Paula Goldinga, čovjeka sa dugogodišnjim iskustvom u ulaganju u nekretnine, koji se ovim poslovima bavio u velikoj investicijskoj banci Merrill Lynch. Kako prenosi poslovni list The Business, pozivajući se na izvore bliske norveškoj vladi, Goldingov će zadatak biti investiranje 40 milijardi dolara, uglavnom u europske nekretnine, no zasad je nepoznato o kojim se zemljama konkretno radi. Norveško ministarstvo financija inače upravlja dvama fondovima putem Norges Bank Investment Managementa (NBIM) koji je dio središnje banke, no nije pod njenom strogom ingerencijom. Državni mirovinski fond - Global ulaže sredstva isključivo u inozemstvo dok je manji, Mirovinski fond - Norveška zadužen za investicije na domaćem tržištu. Glasnogovornica NBIM-a potvrdila je ulaganje u nekretnine, no isto tako je istaknula da je još uvijek prerano izlaziti sa brojkama, odnosno iznosima koji će biti preusmjereni u ovaj oblik imovine. Iz NBIM-a su također poručili kako se još uvijek čeka zeleno svjetlo norveškog parlamenta.
Cilj - blagostanje budućih generacija
Državni mirovinski fond nastavak je nekadašnjeg Naftnog fonda osnovanog 1990. godine kojeg je cilj prikupljanje prihoda dobivenih od nafte i plina, kako bi buduće generacije mogle koristiti sredstva u slučaju gospodarskih kriza i poremećaja ili pak kada jednog dana presuše energetski izvori. Norveški je parlament 2005. godine donio zakon kojim se Ministarstvu financija putem NBIM-a daje upravljanje fondom kako bi se putem ulaganja na međunarodnom tržištu novca i kapitala njegova vrijednost dodatno povećala.
Norveška se povlači iz Barric Golda
Norveška vlada ulaže u oko 3500 kompanija širom svijeta, a polovica investicija odnosi se na Europu. Državni fond ima stroge etičke standarde pa se čak 21 međunarodna tvrtka nalazi na njegovoj "crnoj listi". Tako je primjerice zabranjeno ulaganje u američke proizvođače vojne opreme General Dynamics, Lockheed Martin i Boeing. Norveška je prošle godine prodala dionice Wal-Marta vrijedne 400 milijuna dolara, nakon što se pokazalo da ta kompanija krši prava radnika. Norvežani trenutno razmišljaju o povlačenju iz kanadske rudarske tvrtke Barrick Gold nakon što su njegovi pogoni zagadili rijeke na Filipinima. Norveška ministrica financija Kristin Halvorsen izjavila je da je slučaj ozbiljan te da je istraga u tijeku.