Nestić: Stopu doprinosa za drugi mirovinski stup podići na najmanje 7 posto. Političke stranke u izbornoj će se godini fokusirati na pitanja mirovina, poreza i ulogu države u gospodarstvu, kaže Danijel Nestić u intervjuu Banci.
«Stope doprinosa za drugi mirovinski stup treba podići sa sadašnjih 5 na najmanje 7 posto. U tom bi se slučaju trebali smanjiti doprinosi za prvi stup, a razlika pokriti iz proračuna, što je znatan fiskalni trošak. Upravo su zbog toga dosadašnje vlade izbjegavale povećati stopu doprinosa za drugi stup, iako je pri uvođenju mirovinske reforme to bilo planirano», kaže u intervjuu Banci Danijel Nestić, znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu.

Ako se ne ojača drugi stup, upozorava Nestić, mirovine iz tog stupa će biti relativno niske i neće doprinijeti poboljšanju položaja novih umirovljenika. Po njegovim riječima, pitanje jaza između starih i novih umirovljenika treba riješiti ne samo jednokratno, već i za nove generacije umirovljenika. Nestić spominje kako je poznato da je «na stolu» nekoliko opcija, sve su financijski vrlo zahtjevne za proračun, neke čak do 1 % BDP-a godišnje, jer se u pravilu predviđa neku vrsta povećanja razine mirovina za nove umirovljenike.

Na pitanje je li izborna godina vrijeme za takve odluke kaže kako to razdoblje "nije prikladno za uvođenje sustavnih promjena jer može zamagliti potrebu da se u miru i trezveno donesu odluke koje će imati značajan dugotrajan utjecaj ne samo na državni proračun već i na živote mnogih umirovljenika. No, s obzirom na situaciju, izbori će vjerojatno požuriti donošenje odluka, što u ovom slučaju može biti povoljno za nove umirovljenike, njih gotovo 400 tisuća... ".

Uz mirovine, koje su jedno od ključnih pitanje za političke stranke u predizbornim programima, Nestić napominje kako će se fokus političke borbe vjerojatno usmjeriti na porezni sustav te općenito ulogu države u gospodarstvu.

Ocjenjujući hrvatski porezni sustav dobrim, ne vidi potrebu za velike promjene, niti vjerujem da bi takve promjene dovele do bitnih pomaka za gospodarstvo. Modifikacije, kaže, «eventualno mogu ići ili u smjeru poticanja određenog tipa ponašanja, poput poticanja pojedinih oblika štednje, ili proklamiranja veće pravednosti, ali s ograničenim širim ekonomskim učincima».

izvor: www.bankamagazine.hr