Sve niže kamate na oročenu štednju mnoge građane navode na razmišljanje o tome kako uložiti sredstva kako bi se ostvarila dobit i očuvala sredstva od inflacije koja konstantno samnjuje vrijednost ušteđevine. Mnogi građani koji nisu skloni rizičnijim ulaganjima, na sam spomen investicijskih fondova odmahuju rukom, promatrajući ih kao visokorizične, jer su nekako, radi visokih oscilacija, uvijek u prvom planu, dionički ili mješoviti fondovi. 

Osim dioničkih i mješovitih fondova, koji značajan dio sredstava ulažu na dionička tržišta, koja često imaju uspone i padove, te nisu preporučljiva za ulagače kojima je najvažnija sigurnost, postoje i obveznički i novčani fondovi. Ova dva tipa fondova pružaju daleko veću sigurnost te se ulagači u njih ne moraju bojati visokih padova vrijednosti, a prinosi koje ostvaruju mogu biti i nekoliko puta veći u odnosu na klasičnu bankovnu štednju. Povećana sigurnost obvezničkih i novčanih fondova proizlazi iz vrste vrijednosnih papira u koje ulažu. Za razliku od agresivnih fondova koji su izloženi dioničkom tržištu, na tržištu obveznica ili na novčanom tržištu, usponi i padovi su znatno manje izraženi te su obveznice (dužnički vrijednosni papiri) ili vrijednosni papiri kojima se trguje na novčanim tržištima po svojoj prirodi dalekosigurniji.

Što se tiče ostvarenih prinosa kod ove dvije vrste fondova, oni su se u prošloj godini kod obvezničkih fondova kretali od +3,71 posto pa do čak +9,07 posto što su prilično visoki prinosi s obzirom na visoku stabilnost-sigurnost. Novčani fondovi su prošle godine imali nešto blaži porast u odnosu na godinu ranije te su se njihovi rezultati kretali od +1,31 posto pa do +4,03 posto. 2009. godina bila je odlična za oba tipa fonda te su te godine tri obveznička fonda porasla preko deset posto a imali smo i četiri novčana fonda sa porastom većim od osam posto.

Unatoč tome što sredstva kod otvorenih investicijskih fondova nisu osigurana na način kao što je to slučaj kod bankovne štednje, obveznički i novčani fondovi svakako mogu biti dostojna zamjena klasičnim oblicima štednje jer uz primjereni rizik nude interesantne prinose te će se vrlo vjerojatno, u budućnosti dio veći dio bankovne štednje preusmjeriti u fondove.

MARKO REPECKI, www.hrportfolio.hr