U prvih sedam mjeseci ove godine četiri su obvezna mirovinska fonda imovinom ojačala za 3,4 milijarde kuna, a u isto su vrijeme postali bogatiji za doprinose 38.632 nova člana. Na kraju srpnja neto imovina im je stigla nadomak dvadeset milijardi kuna (19,76 milijardi), a ukupan broj članova premašio je 1,36 milijuna. S obzirom na dinamiku priljeva novih osiguranika, pretpostavka je da će fondovski kvartet drugog mirovinskog stupa godinu zaključiti s blizu 1,4 milijuna osiguranika. Posljednjih nekoliko godina članstvo OMF-ova povećava se u prosjeku za oko 80 tisuća godišnje. To predstavlja solidan ‘svježi’ potencijal imovine za fondove. Vrlo grubom i pojednostavljenom računicom dolazi se do prosječnog mjesečnog doprinosa po članu od oko 240 kuna mjesečno. Zanemari li se, dakle, dinamika zapošljavanja (početak izdvajanja 5-postotnog doprinosa u drugi mirovinski stup) unutar godine, kao i specifičnosti kategorije novozaposlenih u pogledu platnih razreda, novi članovi predstavljaju potencijal za godišnje uplate doprinosa veći od 200 milijuna kuna. Stoga je razumljivo da svaki fond želi privući što veći broj novih članova.
Regos
Međutim, od ukupnog broja novih članova i dalje se tek mali dio njih samostalno opredjeljuje za OMF pa praktički 75-80 posto njih u mirovinske fondove raspoređuje Regos. A članove koji u zakonskom roku sami ne izaberu fond Regos po službenoj dužnosti raspoređuje razmjernom metodom, prema zatečenom udjelu pojedinog fonda prema broju članova. Upravo je to pravilo za nedavnog izglasavanja izmjena zakona o mirovinskim fondovima podijelilo fond menadžere. Izmjene zakona u Saboru su prošle jedva zamijećeno, a premda je bilo najava da bi se ključ raspoređivanja ‘neopredjeljenih’ osiguranika trebao preispitati, u pravilima igre je zadržan proporcionalni ključ. To pak znači da se oko 38 posto od onih koji nisu samostalno napravili odabir raspoređuje AZ fondu, oko 32 posto Raiffeisen fondu, nešto manje od 17 posto ih ide PBZ-CO fondu, a oko 13 posto Erste OMF-u. Drugim riječima, od 60-ak tisuća neopredjeljenih godišnje više od 22 tisuće bi ih pripalo AZ-u, oko 19 tisuća Raiffeisenovu fondu, oko 10 tisuća PBZ-CO-u, a manje od osam tisuća Ersteu. Ukratko, raspodjela članstva u velikoj mjeri je još određena inicijalno osvojenim tržišnim udjelima mirovinskih fondova i uz sadašnji model dva će najveća fonda dugo uživati benefite dobrog starta. Osim toga, uz postojeće propise tržište obveznih mirovinskih fondova teško će u igru privući i nekog novog igrača. Zbog svega se smatra kako će u sljedećoj izmjeni zakona (zbog potrebe postepenih prilagodbi ulagačkih pravila to se očekuje prije ulaska u EU) i propisi vezani uz članstvo morati doživjeti reviziju. Dva najveća OMF-a, AZ i RBA, dotad imaju uvelike zajamčene dominantne pozicije, a dva manja, PBZ-CO i Erste, mogu potiho rogoboriti i nadati se da će ubuduće sve više novih članova/osiguranika ipak sami odlučivati o fondu preko kojega će osigurati bolju mirovinu.
Poželjna meta
Konačno, ostaje im i da se rezultatima nametnu poželjnom metom za članove koji se odlučuju na prelaske iz jednog u drugi fond. Budući da su mirovinski fondovi po definiciji ‘dugoprugaši’ (za većinu članova posrijedi su desetljeća štednje prije negoli se konačno podvuče crta i kapitalizirana štednja počne pretvarati u mirovinu), često se ističe kako ostvareni prinosi u početnim etapama ne govore jako mnogo o konačnom ishodu. No, u proteklih pet godina stvorile su se određene razlike u ostvarenim prinosima i jednostavno je teško očekivati da novi osiguranici koji se odlučuju na samostalni odabir, kao i oni koji naknadno mijenjaju fond, ignoriraju te pokazatelje, ma koliko privremeni bili. Ako je suditi prema podacima o ‘prvom odabiru’ i prelascima članova, čini se da su dosadašnji prinosi jedan od važnijih kriterija. Najviše novih članova po prelascima iz drugih fondova, naime, ove godine bilježi Erste fond. Od njega u 2007., odnosno unazad godinu dana samo PBZ-CO ima nešto veći prinos, a od početka aktivnog upravljanja (od travnja 2002.) Erste bilježi i najveći prosječni prinos na godišnjoj razini (8,75 posto). Od ukupno 23.430 prelazaka u prvoj polovici ove godine u Erste ih je prešlo više od 17 tisuća, a istodobno je u druge fondove otišlo samo 1237 ersteovaca. U isto vrijeme, najveći neto odljev članova bilježi uvjerljivo najveći AZ fond, s više od pola milijuna članova i oko 7,5 milijardi kuna imovine. Uz niz prednosti koje pruža veličina fonda, s aspekta ulagačkih ograničenja i prinosa, posebice u dijelu posljednjih godina atraktivnih ulagačkih segmenata poput domaćih dionica, veličina se zasad ipak pokazuje i ograničenjem u mjerenju 'prolaznog vremena'.