Mirovinskim će fondovima biti omogućeno i 5 do 10 posto većeg ulaganja u inozemstvo. Radnoj skupini pri Ministarstvu gospodarstva (koju čine predstavnici Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Udruženja društva za upravljanje mirovinskim fondovima, predstavnici društava za upravljanje mirovinskim fondovima) HANFA je iznijela prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima u kojem se dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fondovima pruža povećana mogućnost ulaganja. Prema prijedlogu HANFE, za obvezne mirovinske fondove povećanje je s dosadašnjih 15 posto sredstva raspoloživih za ulaganje koje je bilo moguće investirati u inozemstvo - na 20 posto.
Veće mogućnosti
Za dobrovoljne mirovinske fondove povećanje će biti s dosadašnjih 20 posto sredstva raspoloživih za ulaganje koje je bilo moguće ulagati u inozemstvo - na 30 posto. Ulaganje na domaćem tržištu također će biti prošireno i na društva izvan prve burzovne kotacije i to u iznosu od maksimalno 5 posto sredstava.
“Rizičnost time ne mora biti nužno povećana. Sve ovisi od portfelja do portfelja i o njegovoj diverzifikaciji. Rizičnost se uvijek mora gledati u kontekstu. U nekim portfeljima to će zapravo smanjiti rizičnost. Osim toga nakon ovoga što će se dogoditi s Plivom, bit će nam još smanjenije mogućnosti ulaganja”, rekao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB d. o. o. Društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.“Mislim da to neće ići na štetu sigurnosti, jer i ta ulaganja u društva van prve kotacije moraju biti pod određenim uvjetima, u dovoljnoj mjeri mora biti postignuta “opravdanost ulaganja”. Direktive Europske unije kreću se u smjeru koji bi mogli nazvati “Prudent person principal” ili princip razumnog ulaganja, što znači da se smanjuje opseg kvantitavnih ograničenja, a povećava se odgovornost fond menadžera”, rekao je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.
Usklađivanje s EU
Mogućnosti ulaganja u prvu kotaciju, s obzirom koliko je skromna tržišna kapitalizacija dovodi po velike neiskoristivosti mogućnosti ulaganja. Ulaganja u neka društva iz JDD kotacije neće nešto drastično promijeniti, ali će ipak dovesti do nekog poboljšanja. Legislativa se nije mijenjala od početka rada fondova i odgovarala je na početku s obzirom kolika je bila zrelost industrije, ali promjene se moraju događati držeći korak s promijenama na tržištu i rastom vrijednosti fondova.
“Prijedlog još nije definitivno usuglašen, 15. srpnja očekuje se još jedan sastanak radne skupine, a izmjene i dopune Zakona bi s obzirom da se istovremeno događa usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije, mogle biti donešene tek krajem godine”, rekla je Biserka Žalac, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguranja.
Manji prinosi ove godine
Prinosi su mirovinskih fondova ‘drugog stupa’ ove godine oko nule. S gotovo tri četvrtine imovine u obveznicama, i to većim dijelom vezane za euro i u dobroj mjeri bez prave mogućnosti zaštite od valutnog rizika, na sadašnje izračune vrijednosti obračunskih jedinica najviše je utjecao snažan pad cijena na globalnom tržištu obveznica. U nešto manjoj mjeri utjecala su i događanja na valutnom tržištu, odnosno jačanja kune prema euru. Zasad se pozitivne stvari jedino mogu vidjeti u visokim prinosima tvrtki iz prve kotacije, prvenstveno Plive čija je dionica ove godine porasla više od 70 posto.
13,3 milijarde kuna imovine
Ukupna neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova iznosila je na kraju svibnja više od 13,05 milijardi kuna te je u odnosu na prethodni mjesec povećana za 1,62 posto, odnosno za 207,7 milijuna kuna, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Istodobno je neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) povećana za 2,99 posto, odnosno 7,4 milijuna kuna te je krajem svibnja iznosila više od 254,6 milijuna kuna. Devet zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) je pak upravljalo s neto imovinom od 29,85 milijuna kuna, što znači da je ukupna neto imovina svih mirovinskih fondova bila veća od 13,34 mlrd. kuna. izvor: www.poslovni.hr