Domaće kompanije koje unatoč krizi raspolažu s viškovima novca sve češće taj višak plasiraju u investicijske fondove. Uglavnom je riječ o novčanim i obvezničkim fondovima, kazao je ovih dana predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš. Razlog tome su niske kamatne stope na novčanom tržištu. Prosječna mjesečna kamatna stopa se u prosincu spustila ispod jedan posto, što je rekordno niska razina. Dnevna kamatna stopa se u posljednja dva tjedna kreće oko 0,5 posto, dok novčani fondovi imaju mnogo više prinose. Zbog toga kompanije radije svoj kapital “oplođuju” u fondovskoj industriji. No koliko točno pojedine kompanije ulažu nije lako procijeniti. Nijedna od njih ne želi otkriti točan iznos ulaganja, a fondovi tek okrivaju podatke o omjeru fizičkih i pravnih osoba među ulagačima.

Ulaganje na tri dana
Prema dostupnim podacima za devet mjeseci prošle godine, pravne osobe čine većinu ulagača u novčane fondove. Tako, primjerice, 69,4 posto imovine PBZ Novčanog fonda čine pravne osobe, njihov udio u Raiffeisen Cash fondu dostiže čak 75 posto. “Najprikladniji fond za ulaganje kompanija je novčani, čiji je najmanji preporučeni rok ulaganja samo tri dana. Tako poduzeće može plasirati viškove na računu po prinosu koji višestruko nadmašuje kamatu koju bi primio po žiro-računu”, izjavila je za Poslovni dnevnik fond-menadžerica VB Investa Ivana Barać. Ona ističe kako već postoji velik broj kompanija koje tako ulažu sredstva te koriste prednosti koje im pružaju novčani fondovi. Među njima se nalazi i Dalekovod. “Naša ulaganja u fondove su u milijunskim iznosima, ali to je izuzetno kratkoročno, dva, tri ili pet dana”, rekla nam je financijska direktorica Tea Martinčić, nekadašnja članica Uprave Zagrebačke banke. I Atlantic grupa višak kapitala ulaže u fondove. “Za kraće razdoblje novčani fondovi svakako su kvalitetna opcija koju je potrebno uzimati u obzir pri donošenju odluke o ulaganju”, rekao je za Poslovni dnevnik potpredsjednik Atlantic grupe Zoran Stanković. “Bez obzira na rok ulaganja potiče se ulaganje u novčane fondove, što se pokazuje i kroz izostanak ulazno-izlaznih naknada u novčanim fondovima”, objašnjava Ivana Barać jedan od načina na koji društva za upravljanje fondovima privlače nove klijente.

Oprez pri ulaganju
Ipak, neke kompanije su oprezne prilikom plasmana kapitala, pogotovo u fondove. “Jasno da ulaganjem viška kapitala u fondove tvrtke mogu imati koristi ako ulaganje u stanoviti fond rezultira zadovoljavajućim prinosom. No do sada nismo ulagali u fondove”, kratko nam je poručio direktor Geofota Zvonko Biljecki. Dok neke kompanije viškove kapitala, a takvih baš nema mnogo, ulažu u fondove, druge investiraju u vlastito poslovanje. Tako je i slučaj s Jadranskim naftovodom koji je, prema riječima predsjednika Uprave Ante Markova, u posljednjih nekoliko godina u investicijskom ciklusu. “Janaf sva slobodna sredstva iz poslovanja ulaže u nove investicije te stoga ne razmišljamo o ulaganjima u fondove”, rekao nam je Markov. Ističe kako tako ulažu u samu tvrtku i oplemenjuju kapital. No Martinčić iz Dalekovoda upozorava kako “u hrvatskom gospodarstvu ima jako malo kompanija koje imaju viška kapitala za dugoročna ulaganja”. Da ih ipak ima potvrđuje i podatak o tome da su ulaganja u novčane fondove u posljednjih godinu dana porasla sa 3,9 na više od šest milijardi kuna.