• Fed zadržao raspon referentne kamatne stope i upozorio na usporavanje gospodarstva
• ESB revidirala prognoze gospodarskog rasta Eurozone na niže
• Povećana potražnja za obveznicama razvijenih europskih zemalja
• Parlament odbio sporazum o izlasku Velike Britanije iz EU, May pred odlaskom
• Standard & Poor′s podigao hrvatski rejting u investicijski razred

Američka središnja banka očekivano je zadržala raspon referentne kamatne stope (2,25%-2,50%). Čelnik Fed-a J. Powell nastavio je s opreznijom procjenom ekonomskih kretanja te naglasio potrebu za strpljenjem u potencijalnim promjenama monetarne politike. Nove projekcije kretanja kamatnih stopa više ne predviđaju podizanja u ovoj godini, u odnosu na prethodno stajalište kako će biti dva podizanja kamatnih stopa u 2019. godini. Najavljeno je usporavanje smanjenja Fed-ove bilance spuštanjem gornje granice mjesečne otplate vrijednosnih papira s 30 mlrd. dolara na 15 mlrd. dolara te će se zaustaviti ukupno povlačenje do kraja rujna. Rast američkog BDP-a u posljednjem kvartalu 2018. godine iznosio je 2,2%, manje od očekivanih 2,4%.

Europska središnja banka također je zadržala postojeće razine kamatnih stopa u skladu s očekivanjima (depozitna -0,4%, stopa refinanciranja 0%). Kamatne stope će ostati nepromijenjene dok se stopa inflacije ne stabilizira na ciljanoj razini ESB-a. Retorika izgleda gospodarskog rasta blago je izmijenjena uz naglašen povećani rizik ekonomskog usporavanja. Posljedično je ESB revidirala očekivanja rasta i inflacije na niže. Prognoza rasta gospodarstva u ovoj godini smanjena je s 1,7% na 1,1%, te 1,6% odnosno 1,7% u 2020. i 2021. godini.

Prijedlog sporazuma T. May o izlasku iz EU po treći je put odbijen od strane britanskog Parlamenta. V. Britanija će morati odlučiti da li će 12. travnja izaći bez sporazuma ili će zatražiti dulji rok odgode za izlazak. Trenutno se u Parlamentu raspravlja o opciji referenduma o sporazumu o povlačenju i carinskoj uniji. Theresa May najavila je svoj odlazak s pozicije britanske premijerke u trenutku kada njen sporazum bude prihvaćen.

Cijene sirove nafte zabilježile su snažan rast te je cijena sirove nafte tipa WTI po prvi puta nakon studenog prošle godine dotakla granicu od 60 dolara po barelu. Glavni razlog je usporavanje rasta američke proizvodnje, smanjena proizvodnja od strane OPEC-a te američke sankcije Iranu. Snažniji rast cijena obuzdan je zbog neizvjesnosti trgovinskog konflikta između SAD-a i Kine.

Agencija Standard & Poor′s povisila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske na BBB- na krilima gospodarskog oporavka, uvrstivši ga nakon više od šest godina u investicijski razred. U objavi se navodi da podignuta prognoza odražava poboljšanu metriku u proračunu, poduprtu oporavkom gospodarstva u proteklom razdoblju zahvaljujući domaćoj potražnji oslonjenoj na poticajnom poreznom okruženju, ali i mjerama fiskalne konsolidacije koju je vlada provela.

Dionička tržišta

Nakon snažnog rasta na samom početku godine, globalna dionička tržišta su uglavnom stabilno bez značajnih fluktuacija. Investitorska javnost iščekuje konkretne rezultate trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, dok sve brojniji indikatori usporavanja globalnog gospodarstva upućuju investitore na opreznost. Tako su glavni dionički indeksi u ožujku ostvarili rast vrijednosti: NASDAQ Composite (+2,61%), Dow Jones (+0,05%), S&P 500 (+1,79%). Europska dionička tržišta zabilježila su pozitivan mjesec usprkos neizvjesnosti dogovora oko Brexita i negativno revidiranim stopama rasta gospodarstva Eurozone. Tako su na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (+0,09%), francuski CAC40 (+2,10%) i britanski FTSE100 (+2,89%).

Hrvatsko dioničko tržište ostvarilo je neznatan pad vrijednosti na mjesečnoj razini (-0,07%), dok je iščekivanje rezultata trgovinskih pregovora uzrokovalo opreznost investitora i utjecalo na minimalnu mjesečnu promjenu vrijednosti MSCI EM dioničkog indeksa (+0,68%).

Obveznička tržišta

Sve snažniji signali usporavanja globalnog gospodarstva potaknuli su povećanu potražnju za obveznicama razvijenih europskih zemalja te posljedično pad prinosa. Prinos na njemački 10-godišnji Bund spustio se na -0,08% u jednom trenutku, a na istovjetni američki Treasury na 2,37%. Tako je Njemačka na primarnom tržištu prvi put nakon 2016. godine izdala 10-godišnje obveznice uz negativan prinos do dospijeća. Prinosi na hrvatske euroobveznice su dotakli rekordno niske razine nakon povratka Hrvatske u društvo država s investicijskim rejtingom. Prinos na eursku obveznicu dospijeća 2030. spustio se s razine od 2,23% početkom mjeseca na 1,71% dok je na dolarsku 2024. prinos pao s 3,59% na 3,20%. Trend je zahvatio i lokalno tržište pri čemu je rast cijena bio izraženiji na duljem kraju krivulje prinosa.

Novčano tržište

Početak mjeseca obilježili su aprecijacijski pritisci na kunu te je tečaj EUR/HRK dotaknuo 7,411. Tijekom mjeseca tečaj se stabilizirao i završio na razini 7,433 kuna za euro i zabilježio mjesečnu promjenu +0,07%. Aprecijacijski pritisci na dolar krajem mjeseca utjecali su na pomicanje tečaja EUR/USD na 1,122 dolara za euro.

U ožujku su održane dvije aukcije trezorskih zapisa, te je Ministarstvo financija prihvatilo ponude u iznosu od 1,762 milijardi kuna s rokom dospijeća 364 dana uz prinos 0,09%. Višak likvidnosti u sustavu i dalje je iznad 30 milijardi kuna te tržišne kamatne stope nisu zabilježile zamjetne promjene.

Tečajnica fondova ZB Investa