Vlada je već drugi put izmijenila zakonski okvir za mirovinske fondove. Lani im je dala veću slobodu ulaganja u dionice, a ove godine - oduzela potencijalnih 1,8 milijardi kuna prebacujući mirovine policajaca, vojnika i invalida u proračun. Pa smo provjerili - kako posluju fondovi i koliko je mirovinski sustav dugoročno održiv.

Od 1,7 milijuna osiguranika, njih više od 90 posto nije samostalno odabralo kategoriju ulaganja, iako o tome ovisi visina buduće mirovine. Unatoč recesiji, mirovinski fondovi dosad su solidno ulagali. Od 2002. na račune su iz bruto plaća uplaćene 53 milijarde kuna, a fondovi su taj iznos uvećali za dodatnih 20-ak milijardi. S nestrpljenjem se iščekuju ulagački projekti. Naime, novi zakon koji se stupio na snagu prošle godine dozvoljava im da umjesto dosadašnjih 10 posto, mogu ući u 20-postotno vlasništvo neke kompanije. Zadnja dva primjera u kojima su sudjelovali mirovinski fondovi su dokapitalizacija Podravke i Luke Rijeka.

Zanimljiva je usporedba vrijednosti prvog i drugog stupa. U prvi stup uplaćuje se 75 posto doprinosa za mirovinu, a dobije se 1 900 kuna. Ostatak doprinosa ide u fondove gdje trenutačno zarada iznosi 1625 kuna. No, i dalje je riječ o skromnoj mirovini. Demografi predviđaju sve manje radno aktivnog stanovištva i starenje populacije, što će dodatno opteretiti isplate iz državnog proračuna. Životni standard u mirovini sve više će ovisiti o - osobnoj štednji.