Istraživanje: Fondovi rizičnog kapitala ne zanimaju hrvatske poduzetnike. Upitan je, stoga, program razvoja industrije rizičnog kapitala koji je ambiciozno pokrenula Vlada. Hrvatska zaostaje za drugim tranzicijskim zemljama po broju fondova rizičnog kapitala (venture capital), broju ulaganja i veličini investiranja, a ni među postojećim europskim fondovima nije prepoznata kao tržište koje ima potencijal razvoja te industrije, piše novi broj magazina Banka. Prema podacima European Venture Capital Association, na tržištu istočne Europe u posljednje dvije godine zaključeno je 130 investicijskih transakcija rizičnog kapitala, od toga najviše u Poljskoj (25), Mađarskoj (24), Rusiji (19) i Češkoj (19). Investitori smatraju kako je za perspektivu razvoja investiranja rizičnog kapitala od presudne važnosti veličina samog tržišta i članstvo neke zemlje u EU, pa je Hrvatska pri dnu ljestvice poželjnih regija za inozemne investitore rizičnog kapitala. Istraživanje provedeno među 42 tehnološke tvrtke koje posluju u Hrvatskoj pokazalo je kako poduzetnici nisu dovoljno educirani i da ne prepoznaju potencijale financiranja rizičnim kapitalom - 60% ispitanika izjavilo je kako nema interesa za prikupljanje kapitala pomoću fondova rizičnog kapitala. Najvažniji razlog nepostojanja interesa na strani poduzetnika je strah od utjecaja investitora na poslovnu politiku poduzeća, a velika većina ih smatra da im takav oblik financiranja nije neophodan. Stoga je upitan program razvoja industrije rizičnog kapitala, koji je Vlada ambiciozno pokrenula u okviru projekta VENCRO pri Poslovno-inovacijskom centru (BICRO), dodaju u Banci. Početna investicija Vlade je 32 mil. kuna, dok bi se iz privatnog sektora trebalo prikupiti još 108 mil. kuna, a to bi se ulagalo u temeljni kapital brzorastućih malih poduzeća koja se temelje na visokim tehnologijama i koja žele osigurati brz rast.