Većina ispitanika, njih 60%, koji su sudjelovali u istraživanju provedenom za Allianz ZB, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, štednju za mirovinu namjerava započeti u narednih deset godina. Takav su odgovor najčešće dali ispitanici u dobi od 30 do 45 godina. Preciznije, 20% njih sad već štedi i namjeravaju nastaviti, a 40% s time namjeravaju započeti u narednim godinama, rečeno je u utorak na predstavljanju rezultata istraživanja koje je AZ proveo u suradnji s Pulsom. Nadalje, 33% građana niti štede niti to namjeravaju.

Istraživanje je, među ostalim, pokazalo kako gotovo svaki drugi građanin u mirovini očekuje niži standard u odnosu na sadašnji, ali i u odnosu na standard sadašnjih umirovljenika.

«Na mirovinskoj se reformi mora nastaviti raditi jer njezin dosadašnji uspjeh ne znači da je sav posao dobro obavljen», kazao je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB-a. Novoselec je kazao kako je istraživanje provedeno u namjeri da se provjeri uvjerenje kako mirovinska perspektiva mladih generacija nije blistava ako sami neće nešto poduzeti.

Nažalost, za sada u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedi samo šest posto građana, članovi obveznih mirovinskih fondova općenito vrlo malo znaju o radu svojih fondova, a više od 50% njih ne znaju ni stanje na svom računu.
Dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ukazao je na problem niskih mirovina u Hrvatskoj kao i na jaz između starih i novih umirovljenika.

Pozivajući se na rezultate istraživanja Nestić je kazao kako smatra da je dobro to što 60% anketiranih najavljuje štednju, odnosno nastavak štednje za mirovinu. Potreba individualne mirovinske štednje prepoznaje se i u «strategiji EU za borbu protiv negativnih fiskalnih učinaka starenja stanovništva gdje se spominje potreba promicanja dostupnosti i sigurnosti kapitaliziranih i privatnih mirovinskih shema, a drugi element te strategije je produženje radnog vijeka».
Novoselec i Nestić su ukazali na potrebu javne objave plana države vezanog uz povećavanja stope izdvajanja u drugi mirovinski stup te naglasili odgovornost fond menadžera, medija kao i nosioca ekonomske politike u nastavku mirovinske reforme u Hrvatskoj